Ljevičarski njemački dnevnik Die Tageszeitung posebice se bavi presudom hercegovačkoj šestorki, koja je 'dobila 111 godina zatvora za ubijanje i mučenje', te se naglašava da bi ova presuda 'mogla imati i posljedice za Hrvatsku'. U komentaru balkanskog dopisnika Ericha Rathfeldera se napominje da bi nakon ove presude 'Bosna i Hercegovina mogla tužiti Hrvatsku zbog počinjenih ratnih zločina', a ističe se i da je Jadranko Prlić, koji je dobio najoštriju kaznu od 25 godina, zapravo 'tipični jugoslavenski prevrtljivac' koji uopće 'nije bio tvrdi nacionalist', ali je zato znao 'napraviti karijeru'.

Die Tageszeitung podsjeća kako je i 'uništenje Starog mosta' odgovornost šestorice osuđenih dužnosnika tzv. Herceg-Bosne, kao i da su se 'pod njihovom komandom' provodila etnička čišćenja, a 'muslimane slalo u konc-logore'. 'Tuđman je mrtav i ne može ga se pozvati na odgovornost, kao što je umro i njegov ministar obrane Šušak, koji je bio usko povezan sa sadašnjim osuđenima', ističe Die Tageszeitung.

Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung pak prenosi samo kratke agencijske vijesti o najnovijim haškim presudama te naslovljava kako je 'haški tribunal oslobodio šefove srbijanskih tajnih službi'.

Austrijski konzervativni dnevnik Die Presse ističe da je 'ostavština haškog tribunala kontroverzna' te se zaključuje da je 'sud u svojoj zadnjoj fazi pao pod jaku političku kontrolu'. 'oslobađajuće drugostupanjske presude generalima Gotovini i Perišiću ostavljaju pravno naslijeđe koje naročito odgovara velikim silama', smatra Die Presse, ali i dodaje da bez 'haškog suda ne bi bilo uopće moguće kazniti ratne zločine u regiji'.

Ljevičarski nastrojen bečki Der Standard izvještava da su 'oslobođeni šefovi Miloševićevih tajnih službi' te da se tako sugerira da 'Miloševićev režim nije bio uključen u rat u Bosni i Hercegovini'. S druge strane, osuđujuća presuda hercegovačkoj šestorci tumači se kao 'presuda protiv Franje Tuđmana'.

Londonski Guardian piše da je slučaj protiv Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića 'trebao dokazati kako su se okrutne srpske kampanje protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine dirigirale iz Beograda', a Stanišića se pak opisuje kao 'jednog od najbližih suradnika Slobodana Miloševića'.