Carl Bildt, ministar vanjskih poslova Švedske koja u srpnju preuzima predsjedanje Europskom unijom, u utorak je izrazio nadu da će kompromisni prijedlog povjernika EU-a Ollija Rehna omogućiti rješavanje graničnog spora između Slovenije i Hrvatske, te da će Hrvatska do kraja godine dovršiti pristupne pregovore s Bruxellesom.
"Nadam se da će Rehnov kompromisni prijedlog, koji smatramo konstruktivnim i dobrim, a koji podržava europska 'trojka' - Francuska, Češka i mi, omogućiti rješavanje spora i omogućiti, što je jako važno, primanje Hrvatske u EU", kazao je Bildt na predavanju o sigurnosnim izazovima u Washingtonu, na pitanje o odluci Hrvatske da prihvati Rehnov prijedlog.
"Pozdravljam sve koji podržavaju Rehnov prijedlog, ali iz toga ne bih ulazio u pojedinosti", rekao je Bildt, koji je ocijenio da je "maratonski pomorski spor Slovenije i Hrvatske složeno pitanje".
Bildt, koji se nakon predavanja u Carnegiejevoj zakladi za međunarodni mir sastao s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton u State Departmentu, kazao je da je "primanje Hrvatske u EU važno za nju samu i za ostale zemlje regije jer im pokazuje europski put, kao i za samu Uniju".
Na pitanje Hine hoće li Švedska kao predsjedavajuća EU, u slučaju da Slovenija deblokira pregovore, podržati ubrzavanje pregovora EU s Hrvatskom kako bi bili dovršeni do isteka švedskog polugodišnjeg mandata, Bildt je odgovorio kako se nada da će to biti moguće, ali da osim Slovenije ima i drugih pitanja.
"Ima i nekih drugih pitanja koja treba riješiti, nekih bitnih pitanja. Nadam se da će nakon rješenja spora, biti moguće ubrzati pregovore i zaključiti ih ove godine. Ne znam hoće li to biti moguće ili ne, ali se nadam da će biti moguće", rekao je Bild.
Bildt je naglasio kako je pitanje proširenja EU-a, oduvijek bilo kontroverzno pitanje, i da je od prvih početaka Unije uvijek bilo protivljenja proširenju.
Naveo je i primjer Švedske, koja je aplicirala za članstvo u EU zajedno s Austrijom, Finskom i Norveškom, kada 80 zastupnika Europskog parlamenta nije glasovalo za primanje Švedske u Uniju.
Bildt je govorio o sigurnosnim izazovima s kojima se danas suočavaju SAD i EU, ističući nuklearnu prijetnju Irana i Sjeverne Koreje, ratove u Iraku i Afganistanu jačanje ekstremista u Pakistanu i druge, uključujući i "generacijski izazov koji predstavlja sadašnja gospodarska kriza te milenijski izazov klimatskih promjena".
Među ostalim je istaknuo kako EU nije vojna sila, ali da danas "prerasta u globalnu stabilizacijskuu silu", navodeći primjere europskih misija u Čadu, Gruziji, vodama Somalije i druge.
Govoreći o stanju u BiH, rekao je da tamo postoji puno izazova i da je riječ o jednoj od najsloženijih multietničkih država u Europi. Naglasio je, među ostalim, kako su maksimalistički "zahtjevi za ukidanje Republike Srpske ili napuštanje BiH, nerealni", te izrazio uvjerenje u "ustavnu evoluciju u BiH" idućih godina.
