Barillin umak za tjesteninu Arrabbiata, Danoneova Activia od jagode, Jacobsova instant kava, Kinder čokoladno jaje, Pepsi cola, Sprite i Unileverov Rama margarin za mazanje, sedam je od ukupno 25 proizvoda čija će se kvaliteta testirati u Hrvatskoj i usporediti s istima koji se nude na tržištima starih država članica Europske unije. Svoj budžet koji joj je Europski parlament dodijelio za rad, na taj je posao odlučila potrošiti hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan
Istraživanje će se realizirati u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, a po završetku svakoga segmenta ovoga projekta javnosti će se predstaviti dobiveni rezultati.
Slična istraživanja do sada su obavljena u Češkoj i Slovačkoj, ali konkretnih promjena nakon objave rezultata nije bilo. Europarlamentarka Borzan očekuje da bi se prvi put stvari mogle promijeniti jer je u jednom strateškom dokumentu EU, Strategiji za jedinstveno tržište, akceptiran njezin i amandman češke kolegice Olge Sehnalove kojim se priznaje kako postoji određena razlika u kvaliteti.
'Sada prvi put u jednom strateškom dokumentu imamo nešto što je vrlo konkretno i govori da smo u pravu, ali je na nama da kroz takva istraživanja dokažemo tvrdnje. Bilo je iznimno važno pridobiti kolege iz Europskog parlamenta iz zapadnih zemalja koji taj problem nisu osjetili na vlastitoj koži, jer bez toga ne bismo mogli ići dalje', govori Borzan
Amandman su 'progurale' zahvaljujući rezultatima dobivenim u Češkoj gdje je takvo istraživanje inicirala Sehnalova, a pokazalo se kako je više od trećine proizvoda slabije kvalitete u novijim državama članicama nego starijim. Čak je 14 od 24 testirana proizvoda bilo skuplje, a pokazalo se kako u istim tvornicama namjerno odvajaju lošiji proizvod koji šalju u novije članice.
'Najružniji primjer su bili riblji štapići iz Danske. U istoj tvornici proizvodili su se riblji štapići sa sedam posto manje ribljeg mesa za istočne zemlje od onih zapadnih', ukazala je hrvatska eurozastupnica. Istraživanje će obuhvatiti 25 proizvoda, od čega je sedam najčešće kupovanih brendova u Hrvatskoj, a koji su analizirani i tijekom istog istraživanja provedenog u Češkoj na inicijativu njihove eurozastupnice Olge Sehnalove. Ostalih 18 izabrat će HAH uz pomoć ankete koju će tijekom lipnja provesti GfK telefonskim putem između 800 građana Hrvatske različitog spola, dobi, mjesta stanovanja. Prvi put će se obuhvatiti i deterdženti jer je do sada pod povećalom bila samo hrana.
'Nije ničija želja da se bilo koji proizvod diskriminira, da ga se želi namjerno istraživati, stavljati pod povećalo, dokazivati da nešto ne štima, nego se naprosto radi o popularnim brendovima za koje su se opredijelili naši potrošači i koje je analizirala kolegica. Cilj nam je maksimalna transparentnost kako bismo dobili što poštenije rezultate s kojima ćemo ići dalje', objašnjava Borzan.
Anketa se sastoji od 20-ak složenih i slojevitih pitanja iz kojih će HAH dobiti opće odgovore o kupovini, onome što se najčešće kupuje, na koji način, koliko je hrvatskim potrošačima važna cijena proizvoda, kako percipiraju kvalitetu te je li im važno radi li se o domaćem ili uvoznom proizvodu. Potom će im se nuditi tvrdnje kako bi se provjerila istinitost odgovora. Na kraju će iz tablica u koju su stavili 22 grupe prehrambenih proizvoda ispitanici izabirati one uvozne proizvode koje najčešće kupuju i žele da ih se testira.
'Tako želimo stvoriti partnerski odnos prema kupcima jer nam je njihova sigurnost i zadovoljstvo s onim što kupuju najvažnije. Na razini Europe sigurnost hrane je prioritet. Ali niti kvaliteta nije ne važna jer se ona često veže uz sigurnost proizvoda. Na primjer, kada govorimo o aditivima česta su pitanja ako ima više aditiva je li ono manje kvalitetno. Znamo da su aditivi nužni u današnje doba proizvodnje, ali isto tako se može birati, ako je puding od čokolade ima li on samo aromu čokolade ili je on još i dodatno obojen s dvije, tri boje', kaže Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.
Tijekom ljeta će se podaci obraditi, pa se na jesen očekuju rezultati, odnosno popis proizvoda s kojima će se krenuti u kemijsko i fizikalno-kemijsko testiranje, senzorsku analizu i općenito prihvaćanje određene vrste proizvoda. Nakon definiranja uzoraka isti će se proizvodi kupiti u Njemačkoj i dati na laboratorijsku analizu.
'Važno nam je, ako u svim strateškim dokumentima EU imamo definiranu jednakost svih građana, da se ona ne može odnositi samo na onaj segment prava na jezik, kulturu i običaje, nego i kada je u pitanju ovo. Ne želimo biti građani drugog reda!' poručuje europarlamentarka.
