Sin iz bogate saudijske obitelji Osama bin Laden borio se protiv bivšeg SSSR-a u Afganistanu, a zatim postao idejni vođa protuzapadnog svjetskog džihada.

Iz djetinjstva nije se mogla predvidjeti Bin Ladenova sudbina: dvanaesti sin tajkuna Mohameda bin Ladena, jemenskog imigranata koji je stekao neopisivo bogatstvo u Saudijskoj Arabiji, postao je revolucionar i najtraženiji čovjek na svijetu, kojeg su jedni mrzili, drugi obožavali, a treći ga poštovali.

Činilo se da je Osamim put unaprijed određen: trebao je ući u obiteljski posao. Ali nakon što je Moskva napala Afganistan 1979. godine, on je odgovorio na poziv na sveti rat - džihad. Uz privolu saudijskih vlasti, počeo je organizirati logističku potporu afganistanskim mudžahedinima. U Pešavaru u Pakistanu sreo je Palestinca Abudlaha Azama, jednog od glavnih organizatora antisovjetskog otpora, koji će mu postati mentor

Dobrovoljci, većinom Arapi, dolazi su sa svih strana, a Bin Laden ih je primao, obučavao i istovremeno stvarao bazu podataka koju će tijekom godina pretvoriti u organizaciju Al Kaida ('temelj, osnova').

Borio se protiv Sovjeta (iako rijetko s puškom u ruci), uz indirektnu pomoć CIA-e. Nakon sovjetskog povlačenja 1989. godine vratio se kao heroj u svoju zemlju, gdje je organizirao brojne konferencije o uspjehu džihada.

Nakon što je iračka vojska napala Kuvajt predložio je kralju Fahdu da otjeraju napadače s polutoka uz pomoć njegove 'islamske legije', bivših boraca iz Afganistana. Saudijski kralj je odbio, a Bin Laden se osjetio izdanim, ocjenjujući da je sveto tlo njegove zemlje oskrvnuto nazočnošću tisuća američkih vojnika. Rijad je bio zabrinut zbog njegovih izjava pa su mu 1992. oduzeli putovnicu, a on se preselio u Sudan

Američke obavještajne službe sumnjale su da Bin Laden financira logore za obuku terorista, a saudijsko državljanstvo oduzeto mu je 1994. nakon što je objavio fatvu protiv SAD-a i saudijske kraljevske obitelji. Sudan je 1996. pod međunarodnim pritiscima zatražio da ode iz zemlje. Bin Laden se zatim ponovno pojavljuje u Afganistanu i upućuje sve radikalnije pozive protiv SAD-a.

Bin Laden je u Afganistanu organizirao logore za obuku terorista koji su privukli tisuće muškaraca iz muslimanskog svijeta i tamo je pripremao i osmišljavao niz ubojitih napada zbog kojih je postao neprijatelj broj jedan Sjedinjenih Država.

Najspektakularniji napadi koje je izveo, prije onih 11. rujna 2001, dogodili su se u kolovozu 1998. kada su automobili bombe istovremeno eksplodirali ispred američkih veleposlanstava u Tanzaniji i Keniji. U tim napadima poginule su 224 osobe.

Oružje Al Kaide nisu bili tenkovi i podmornice, već nova tehnologija 21. stoljeća - posebice internet, koji su koristili za propagandu, obuku i prikupljanje novih članova.

Međutim, svijet nije bio spreman na ono što je uslijedilo. Napad na SAD dogodio se 11. rujna 2001Devetnaest samoubojica pretvorilo je putničke zrakoplove u vođene rakete koje su se zabile u zgrade koje su simbolizirale američku financijsku i vojnu snagu.

Gotovo tri tisuće osoba poginuo je kada su se dva zrakoplova zabila u Svjetski trgovački centar u New Yorku, treći je pogodio Pentagon u Washingtonu, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici svladali otmičare.

Nakon napada na SAD, Amerikanci su pokrenuli veliku akciju kako bi pronašli vođu. Nudili su 25, a zatim i 50 milijuna dolara za svaku informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja.

Obavještajne službe odavno su procijenile da se Bin Laden skriva u graničnom području između Afganistana i Pakistana. Bin Laden je tijekom godina upućivao niz novih prijetnji Zapadu, a u poruci iz 2006. kazao je: 'Obećavam da ću umrijeti kao slobodan čovjek.'