Ministarstvo uprave dalo je u javnu raspravu Nacrt prijedloga Zakona o registru birača koji radikalno mijenja način vođenja broja birača registriranih u inozemstvu pa će tako birači bez trajnog boravišta u Republici Hrvatskoj morati prije svakih izbora ili referenduma na kojima imaju pravo glasa obaviti aktivnu registraciju, piše Novi list
Aktivnom registracijom steći će se konačno realan uvid u broj hrvatskih državljana koji trajno prebivaju u inozemstvu, a koji su zainteresirani za glasanje, a napokon se rješava i problem birača smještenih u domovima za starije i nemoćne.
Naime, oni koji žele na izbore morat će se registrirati kao birači u nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske i tom će se metodom pročistiti dio popisa birača, a sami državljani neće biti oštećeni u svojim pravima, jer broj zastupnika iz dijaspore biranih na parlamentarnim izborima je fiksiran na tri bez obzira na odaziv.
To je tek jedna od novina koje predviđa Nacrt prijedloga Zakona o registru birača, piše Novi list i primjećuje da će konačno biti riješen i način glasanja birača koji su smješteni u domovima za starije i nemoćne, čiji će ravnatelji dostaviti podatke uredima državne uprava, a prema mjestu trajnog boravišta (pojam koji će zamijeniti pojam prebivališta) birača.
Napokon će biti ispravljena i još jedna velika nepravda. Naime, uvodi se mogućnost glasanja poslovno nesposobnih birača ako im sud oduzimanjem poslovne sposobnosti nije oduzeo i biračko pravo. Građanima se ide na ruku i time što se produžuje rok za uvid u popis birača radi ispravaka i dopuna pa će taj rok umjesto dosadašnjih 14 dana prije izbora, istjecati 10 dana prije izbora, čime će i država uštedjeti nešto novca.
Novost je i uvođenje razlike između registra birača i zaključenog popisa birača temeljem kojega se provode izbori. Registar sadrži sve hrvatske državljane koji imaju biračko pravo, a popis one koji udovoljavaju propisanim uvjetima za izlazak na izbore. Zahvaljujući toj razlici popis birača u Hrvatskoj mogao bi se smanjiti za otprilike 90.000 ljudi. Toliko je, naime, onih koji formalno imaju prebivalište u Hrvatskoj i tu se vode na popisu birača, izvadili su putovnici u nekom diplomatsko-konzularnom predstavništvu, a nikada nisu izvadili osobnu iskaznicu jer trajno žive u inozemstvu i ona im ne treba. Oni više neće na izbore, osim u slučaju da naprave osobnu iskaznicu.
U skladu s europskim propisima državljanima zemalja članica Europske unije koji imaju boravište u Hrvatskoj omogućit će se glasanje na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament. Javna rasprava traje do 20. kolovoza, Sabor će o zakonu najesen raspravljati u dva čitanja, a GONG smatra da je Nacrt prijedloga zakona korak u dobrom smjeru.
