Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax smatra ishitrenim potezom najavu ratifikacije graničnog sporazuma Izetbegović-Tuđman o granici s Bosnom i Hercegovinom i mišljenja je da hrvatski predstavnici prečesto zaboravljaju da je poštivanje teritorijalne cjelovitosti državnih granica bitan uvjet jednakosti mira i suradnje među državama. Izjavu su javnosti predstavili predsjednik Komisije, sisački biskup Vlado Košić, tajnik Gordan Črpić i član Neven Šimac
Pozivaju na poštivanje međunarodnog prava pri korekcijama i utvrđivanju međudržavnih granica. Hrvatski biskupi poručuju da već dva desetljeća pojedini hrvatski predstavnici pristaju daleko od očiju javnosti i Hrvatskog sabora odstupiti od međunarodnog prava, od kojeg ne odustaje nijedna država, a to su teritorijalna cjelovitost i nepromjenjivost granica.
Na pitanje tportala znači li to da u Iustitiji et pax smatraju da je predsjednik Franjo Tuđman bio u krivu kada je potpisao taj sporazum 1999. i da on nije u skladu s međunarodnim pravom, član Komisije Neven Šimac je odgovorio da oni to u izjavi uopće nisu rekli. 'Radi se o umjerenom, razboritom i opreznom tekstu u kojem se poštuju sve hrvatske državne vlasti bez obzira jesu li pogriješile ili nisu', kaže Šimac.
Napomenuo je da u samom sporazumu nema detalja vezanog uz granicu na Kleku, već u pridruženim zemljovidima. 'Na stručnjacima je da ispitaju kako su ti zemljovidi nastali, jesu li opravdani i baziraju li se na nečemu što je pravno bilo valjano ili se baziraju na pogreškama', odgovorio je Šimac. Kazao je i da je interes Komisije da se poštuje pravo. 'Mala država ima jednu veliku snagu, a to je pravo, i to je cilj naše poruke jer mislimo da iz njega izvire mir', kazao je Šimac.
Na njega se nadovezao i tajnik Komisije Iustitia et pax Gordan Črpić koji je objasnio da je potpisani sporazum između predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića prije svega pragmatični politički dogovor.
'Riječ je o privremenom sporazumu koji nije ratificiran ni u parlamentu Hrvatske ni Bosne i Hercegovine. Takvog privremenog ga je prihvatila i Europska unija u pregovorima. Zaista je dvojbeno pitanje tko sada ide otvarati bok gdje bismo trebali ući u Europsku uniju i taj sporazum bi u tom obliku mogao trajati idućih 99 godina toliko da se ništa bitno ne mijenja', mišljenja je Črpić.
Hrvatska nije ničije privatno vlasništvo, nastavio je, i ne može se davati dio Hrvatske 'jer misliš da ima previše vode ili previše zemlje'.
'Ako uđemo u taj tip pregovora, tako da smo se odmaknuli od zaključaka Badinterove komisije, onda su sve granice otvorene. Na ovom području, s obzirom na iskustvo posezanja za različitim granicama iz povijesne perspektive, to je direktna ugroza mira, ne samo što se tiče Hrvatske', zaključio je Črpić.
