Famozni tunel koji lokalno stanovništvo opisuje kao 'iz ničega u ništa', rupa u stijeni iznad Omiša neposredno iznad kanjona rijeke Cetine, bit će stavljen u funkciju za dvije do tri godine - odnosno, najmanje osam godina od probijanja i šest godina od dovršetka. Zaobilaznica Omiša, u koju je dosad utrošeno gotovo 300 milijuna kuna, kako su u Hrvatskim cestama (HC) potvrdili za tportal, nastavlja se graditi iduće godine
'Natječaj za radove kojima će biti reaktivirano gradilište na obilaznici Omiša bit će objavljen do kraja 2018. i njime će biti obuhvaćena izgradnja tunela Komorjak i mosta Cetina, a sam početak radova očekuje se poslije završetka javne nabave i potpisa ugovora s odabranim izvoditeljem radova', objasnili su u HC-u.
Most iznad Cetine bit će dug 140 metara, a tunel Komorjak 600 metara, te će se njihovom izgradnjom napokon spojiti logična cjelina iznad Omiša i ovaj grad barem djelomično rasteretiti nesnosnih prometnih gužvi. Već izgrađeni istočni dio, koji godinama nije u funkciji, preko tunela i mosta spojit će se na ceste u zaleđu u smjeru Splita, na što će ukupno biti utrošeno 180 milijuna kuna. Po planovima, iduće godine potrošit će se oko 40 milijuna kuna.
vezane vijesti
Obilaznica Omiša jedna je od faza buduće brze ceste od Solina do Omiša, nedavno nazvane 'Multimodalna platforma splitske aglomeracije', nekoliko stotina milijuna eura vrijednog projekta za koji se priprema prijava na europske fondove. Na proljetnoj sjednici Vlade u Splitu proglašena je strateškim državnim projektom, zajedno s novim pristupom s autoceste prema Splitu te željezničkim povezivanjem trajektne i zračne luke. Radi se o uvjerljivo najzagušenijoj prometnici u državi s dvije najopterećenije točke, Solin i Stobreč, kojima dnevno prometuje oko 60 tisuća vozila.
Planirana je izgradnja oko 20 kilometara nove brze ceste južnim obroncima brda, uz pristup budućoj 'ljetnoj' trajektnoj luci u mjestu Krilo Jesenice te izbjegavanje vrlo opterećenih križanja i uskih grla, ali i temeljita obnova postojeće magistrale uz more koja bi postala značajna isključivo za lokalni i turistički promet.
Kako se tek obavljaju pripreme za prijavu projekta za sredstva iz europskih fondova, što će biti moguće u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije za razdoblje od 2020. do 2027. godine, u međuvremenu će Hrvatske ceste investirati i na zapadnom dijelu brze ceste, odnosno na području Solina i Splita. U rujnu je potpisan ugovor za istražne radove i projektiranje na dionici Mravince - TTTS, s rokom od godine dana, pa se očekuje da će i ondje koncem iduće godine biti raspisan natječaj za gradnju. Tom dionicom dio tranzitnog prometa napokon bi se izmjestio s Ulice Zbora narodne garde, inače glavne splitske avenije.
