Šezdesetpetogodišnji Lukašenko gotovo je siguran da će pobijediti i osvojiti šesti uzastopni mandat, no mogao bi se suočiti s novim valom prosvjeda zbog ogorčenosti javnosti načinom na koji rješava pandemiju koronavirusa, zbog stanja u gospodarstvu i kršenja ljudskih prava.

Kontinuirano suzbijanje oporbe moglo bi naštetiti Lukašenkovim pokušajima da popravi odnose sa Zapadom u razdoblju narušenih odnosa s tradicionalnom saveznicom Rusijom, koja je nastojala prisiliti Bjelorusiju na čvršći gospodarski i politički savez.

Bivši upravitelj na sovjetskim kolektivnim gospodarstvima, Lukašenko je na vlasti od 1994.

On se natječe s iznenađujućom suparnicom Svetlanom Tihanuskajom, bivšom profesoricom engleskog jezika koja je u utrku ušla nakon što je njezin suprug, antivladin bloger koji se nastojao kandidirati na izborima, zatvoren.

Njezini masovni skupovi među najvećim su okupljanjima od pada Sovjetskog Saveza 1991. Skupine za ljudska prava rekle su da je u gušenju nemira pritvoreno više od 1300 ljudi.

Strani promatrači procjenjuju da u Bjelorusiji nije bilo slobodnih i poštenih izbora već četvrt stoljeća. Unatoč zabrani izborne komisije da oporba organizira alternativno brojanje glasova, Tihanovskaja je pozvala pristaše da prate izborna mjesta.

"Mi smo u većini i ne treba nam krv na gradskim ulicama", rekla je u subotu. "Obranimo svoje pravo da biramo zajedno".

Portretirajući samoga sebe kao jamca stabilnosti, Lukašenko je rekao da su oporbeni prosvjednici u dosluhu sa stranim pristašama, među kojima je i skupina od 33 ruska plaćenika pritvorenih u srpnju i optuženih za planiranje "terorističkih djela".

Analitičari kažu da bi njihovo pritvaranje moglo biti uvod za oštrije suzbijanje neistomišljenika nakon izbora.

Lukašenko je unaprijed razjasnio da kani ostati na vlasti po svaku cijenu. "Pitanje je kakva će to cijena biti", rekao je politički analitičar Aleksander Klaskovski.