Fizičko pokretanje nuklearne elektrane Astravjec u Bjelorusiji, nekih 30 kilometara od litvanske granice, trebalo bi početi ovog tjedna, izvijestila je bjeloruska državna novinska agencija BelTA. U međuvremenu, litvanski dužnosnici kažu da u Vilnius nije stigla nikakva službena obavijest.

'Tehnički sustavi i oprema pripremljeni su za početak fizičkog pokretanja, obavljena su ispitivanja, osoblje nuklearne elektrane pripremljeno je i osposobljeno za punjenje goriva', objavila je Olga Kozlovič, glasnogovornica bjeloruskog ministarstva energetike.

Fizičko pokretanje jednog od dva pogona postrojenja počinje umetanjem 163 šipki za gorivo u jezgru reaktora, nakon čega će reaktor biti doveden na minimalnu kontroliranu razinu, javili su bjeloruski mediji.

'Znamo kako se odvijaju procesi u Bjelorusiji. Na osnovu informacija koje danas imamo, postrojenje bi trebalo biti pokrenuto u petak. Sve se događa vrlo užurbano. Nisu obavljena sva ispitivanja vezana za sigurnost, a nisu obavljena ni ispitivanja otpornosti na stres', pojadao se litvanski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas.

Litva već dugo strahuje od izgradnje i puštanja u pogon objekta koji se nalazi na 50 kilometara od njegovog glavnog grada, za kojeg tvrdi da krši pravila zaštite okoliša i sigurnosti. Zbog toga će Litva potrošiti 135 milijuna eura u sigurnosne elemente.

Astravjec je višereaktorska nuklearna elektrana u istoimenoj bjeloruskoj oblasti. Prvi planovi o gradnji izrađeni su još osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali je projekt bio zaustavljen nakon černobilske katastrofe 1986. Projekt je izvađen iz ladice nakon rusko-bjeloruskog energetskog spora 2007. godine.

Postrojenje se sastoji od dva nuklearna reaktora tvrtke Atomstrojeksport, građenih od 2016. Pretpostavlja se da će Bjelorusija u sljedećih pet godina izgraditi još dva reaktora.

Izgradnja nuklearne elektrane središnje je mjesto nacionalne strategije kojom Bjelorusija nastoji smanjiti svoju ovisnost o Rusiji kao glavnom dobavljaču energije. Uz nuklearku od 2400 MWel tu je i buduća termoelektrana kapaciteta 1000 MWel, četiri hidroelektrane ukupnog kapaciteta 120 MW i vjetroelektrane ukupne snage 300 MW. Uspiju li izgraditi sve što su planirali, udio energije proizvedene ruskim plinom smanjio bi se na 55 posto.

Priča o puštanju u pogon nuklearne elektrane Astravjec povezana je s predsjedničkim izborima u Bjelorusiji na kojima Aleksandar Lukašenko očekuje još jednu premoćnu pobjedu. Aktualni, i vjerojatno i budući predsjednik, nedavno je izjavio kako se gubici zbog nepovoljnih zajmova i nepoštenih cijena energenata u poslovanju s Rusijom penju i do 9,5 milijardi dolara u posljednjih pet godina. Sve to, dakako, ne smeta lidere dvije zemlje da nastavljaju provoditi paket mjera kojim bi se Rusija i Bjelorusija gospodarski još jače povezale.

Bjeloruski predsjednik odbija svaku mogućnost da bi njihova nuklearka predstavljala bilo kakvu opasnost za njihovu i susjedne zemlje.

'Mi smo černobilska republika, mi znamo cijenu posljedica', rekao je Lukašenko, podsjetivši da je Bjelorusija potrošila 19 milijardi dolara samo za sanaciju zagađenih područja. Stoga je, kaže, kontrola tijekom izgradnje bila kao u ratnim vremenima.

Lukašenko vjeruje da će atomska energija Bjelorusiji pomoći na putu u budućnost koju će obilježiti visoke tehnologije, jeftina struja i električni automobili, baš kao i proizvodnja aminokiselina u biotehnološkom pogonu koji u Minskoj oblasti grade s Kinezima.

'Zahvaljujući takvoj proizvodnji, zelena ekonomija postat će naša stvarnost', zaključio je Lukašenko, najavljujući zabranu plastičkih proizvoda i njihovu zamjenu ekološkom ambalažom sljedeće godine.