Mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko šest posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u publikaciji o mentalnom zdravlju. Najveći broj hospitaliziranih je u dobi od 20 do 59 godina, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Ukupno je registrirano više od 824.486 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja
Poremećaji mentalnog zdravlja jedan su od ključnih javnozdravstvenih izazova u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Više je razloga za takvu situaciju, a među njima su relativno visoka prevalencija, česti početak u mlađoj odrasloj dobi, mogući kronični tijek bolesti, narušavanje kvalitete života. Osim toga, osobe s narušenim mentalnim zdravljem imaju povećan morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti.
vezane vijesti
Mentalni poremećaji stigmatiziraju i izazivaju veliku subjektivnu patnju. Okarakterizirani su psihološkom, biološkom i socijalnom disfunkcijom pojedinca, a uključuju čitav niz simptoma koji mogu postojati i bez ispunjavanja kriterija za kliničke poremećaje. Dijagnoza se postavlja kada su skupovi simptoma relativno teški, dugotrajni i popraćeni smanjenjem funkcionalne sposobnosti ili invaliditetom, navodi HZJZ u jučer objavljenoj publikaciji s podacima iz 2022. godine.
Te godine registrirano je 30.522 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, što ovu skupinu svrstava na 10. mjesto u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Ujedno, sa 858.654 dana bolničkog liječenja, mentalni poremećaji su vodeća skupina u trajanju hospitalizacija. Pritom, mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući PTSP, kao zasebne dijagnostičke kategorije, predstavljaju skoro 60 posto svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja.
Razlike po spolu i po županijama
Muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, a žene zbog depresivnih poremećaja. Shizofrenija je za oba spola drugi najučestaliji uzrok hospitalizacije.
Po pitanju alkohola kao uzroka mentalnih poremećaja i hospitalizacija, 2022. situacija se ponešto pogoršala u odnosu na prethodne dvije godine, ali je trend povoljan. Od 1995. uzlazni trend broja i stopa hospitalizacija trajao je do 2008. godine, a nadalje se bilježi pad. Kod muškaraca prisutne su znatnije oscilacije u hospitalizacijama, nego kod žena. Prosječno trajanje liječenja 1995. bilo je 35 dana, dok je 2022. bio 21 dan. Slično je i s depresivnim poremećajima. Od 1995. do 2009. godine prisutan je uzlazni trend, sa znatnim porastom broja i stope hospitalizacija, ukupno i prema spolu. Od 2010. do 2015. godine stopa oscilira, a narednih godina prisutan je pad. Prosječno trajanje hospitalizacije 1995. bilo je 32 dana, a 2022. godine 22,5 dana. Znatan broj osoba s ovim poremećajima liječi se u dnevnim bolnicama.
Analiza prema županijama prebivališta za 2022. godinu pokazuje da su mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom broju hospitalizacija s udjelima od 3,2 posto u Varaždinskoj županiji do 6,6 posto u Virovitičko-podravskoj županiji. Na razini primarne zdravstvene zaštite prema županijama prebivališta, mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom pobolu od 3,4 posto u Istarskoj županiji do 5,7 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji.
U ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom od četiri do pet posto, a 2022. ta skupina bila je na 11. mjestu pobola s udjelom 4,7 posto. Registrirano je ukupno 824.486 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja pri čemu je osoba, bez obzira na broj eventualnih različitih dijagnoza, registrirana jednom.
