Napominju da je u posljednjih šest godina građani ostali bez 9500 stanova i kuća koji su prodani na dražbama. Smatraju kako je većina blokiranih u tu je situaciju došla zbog gubitka posla, pada plaća, a ne jer su bili špekulanti.

Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, drži da je Zakon o ovrhama loš te da bi Zakon o osobnom bankrotu dodatno mogao pogoršati situaciju. Zbog toga su tražili ocjenu ustavnosti Zakona o ovrhama, a vjeruju kako će im to otvoriti put Europski sud za ljudska prava i rušenje samog zakona.

'Europski sud je prošle godine srušio španjolski ovršni zakon koji je vrlo sličan našem', mišljenja je Kervatin.

Dodaje da je početkom 2010. Broj dugotrajno blokiranih građana iznosio 25.000, godinu dana kasnije popeo se na 77.000, a danas je dosegnuo 310.000.

'U Europi ne postoji država koja je blokirala toliko građana kao Hrvatska', mišljenja je Kervatin.

Kako među blokiranima nisu svi ista kategorija i ima onih koji su blokirani jer nemaju ni za plaćanje računa jer su ostali bez prihoda postoje i oni koji su se zaduživali više nego li je to i zdrav razum nalagao, pa se samim tim za njihovo odblokiravanje, opraštanje kamata ne bi trebali primijeniti isti kriteriji, Kervatin dodaje kako je to točno, ali i da, nažalost, unatoč brojnim traženjima o strukturi blokiranih od FINA-e podatke nisu mogli dobiti jer 'takvu evidenciju ne vode'.