Kao poseban problem ove godine izdvojila se činjenica da nekoliko stotina zagrebačkih učenika još uvijek nije našlo svoja mjesta niti u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Roditelje osobito brine to što će im malodobna djeca, ako u zadnji čas ne upišu neku školu koja im do sada baš i nije bila na listi poželjnih, biti prisiljena putovati negdje van grada - u Zaprešić, Samobor, Krapinu, Karlovac, Petrinju ili neki drugi grad u kojem još ima mjesta.

Djeca putuju u Zagreb, zašto ne bi iz njega?

U MZOS-u kažu da su po završetku jesenskog roka zaprimili oko 250 zamolbi za naknadni upis. Tvrde da promptno rješavaju zamolbe te da učenike još uvijek pokušavaju upisati na preostala slobodna mjesta iako se u rokovima upisa kao posljednji datum spominjao 4. rujna 2015.

'Iz tog razloga škole su zamoljene da o zamolbama za promjenu programa već upisanih učenika odlučuju nakon što MZOS riješi pristigle zamolbe, odnosno iza 30. rujna', piše u dopisu koji smo dobili od Ministarstva.

U resoru ne vide problem u tome što se neki neupisani učenici upućuju u škole u drugim gradovima. Podsjećaju da se isto zbiva i u suprotnom smjeru.

'Upisno područje za srednje obrazovanje je Republika Hrvatska, što znači da upis u srednju školu nije ograničen upisnim područjem u kojem učenik živi. Slijedom navedenoga, određeni broj učenika na naknadnim upisima nema mogućnost upisa u Gradu Zagrebu jer su sva slobodna upisna mjesta u javnim školama u međuvremenu popunjena, te Ministarstvo takvim kandidatima može ponuditi samo preostala slobodna upisna mjesta u okolici Grada Zagreba. Naglašavamo da mnoga djeca iz drugih županija također idu u srednje škole u Gradu Zagrebu pa nije zapriječeno da i djeca iz Grada Zagreba idu u škole izvan Grada Zagreba', ističu u MZOS-u.

Ne bi bilo fer mijenjati kvote naknadno

U rješavanje problema neupisanih pokušao se uključiti čak i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Upozorivši da je ove godine bez upisa ostao iznimno velik broj učenika, Ured je od Ministarstva zatražio da žurno poveća broj upisnih kvota ističući da su čak i same javne srednje škole prvotno predložile oko 650 upisnih mjesta više nego MZOS.

No Ministarstvo upozorava da se upisne kvote određene po školama ne mogu naknadno mijenjati. Smatraju da bi to bilo nepravedno prema drugim učenicima. Naknadni upis učenika koji se trenutačno provodi, kažu, moguć je isključivo na slobodna mjesta koja su preostala nakon oba upisna roka. Struktura razrednih odjela i broj učenika I. razreda srednjih škola određeni su u svibnju 2015. godine na prijedlog škola i uz suglasnost osnivača.

'Nakon upisnog postupka nije moguće izmijeniti Strukturu upisa, budući da članak 22. stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu', poručuju iz MZOS-a uz napomenu da je veći dio problema školovanja u drugim gradovima riješen programom financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola.

Zašto tolike razlike u maksimalnom broju bodova?

Prema pritužbama koje su stigle u redakciju tportala mnogim roditeljima sporna su i razna pravila o bodovanju. Neka od njih spominjala su se već ranije, druga se spominju po prvi put.

Jednima je primjerice dvojbena visina maksimalnih brojeva bodova za određene vrste škola kao i veliki raspon u kojem se oni kreću (od 80 do 260 bodova), a koji nigdje nije objašnjen.

U MZOS-u kažu da se bodovanje uglavnom nije mijenjalo posljednje tri godine te da postoji jednostavna logika u različitim pragovima u različitim školama jer oni ovise o tome što se sve u određenoj školi, određenog usmjerenja traži i vrednuje.

'Sve odredbe jasno propisuju na što se vrednovanje odnosi te ništa od toga nije bilo dvojbeno u provedbi do sada. Primjerice, članak 7. odnosi se na zajednički element vrednovanja, a čine ga prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Maksimum bodova koje je moguće steći ovisi o dodatnim nastavnim predmetima koji se vrednuju ovisno o vrsti srednjoškolskog obrazovanja koje se želi upisati', poručuju iz MZOS-a.

Sport, umjetnost, natjecanja...

Ima roditelja koji se pitaju zašto su člankom 16. Pravilnika izjednačena državna i međunarodna natjecanja, kao da imaju istu težinu, te zašto prvo mjesto u ekipnom međunarodnom natjecanju vrijedi neusporedivo manje (samo 4 boda) od prvog pojedinačnog u državnom koje omogućuje izravan upis.

Na ovo pitanje iz MZOS-a nismo dobili drugo tumačenje osim da Pravilnik jednako vrednuje državna i međunarodna natjecanja.

Neki roditelji ponovno negoduju zbog činjenice da se ekstra bodovi daju samo učenicima sportašima, a ne i onima koji idu u glazbene, plesne i druge škole.

U MZOS-u podsjećaju da ni ovo pravilo nije novost već se provodi već treću godinu.

'Formula se primjenjuje za izračun bodova za upis u odjele za sportaše i njome se određuje broj bodova na osnovi sportske uspješnosti, a isti se izračunava temeljem više parametara koji su jasno objašnjeni. Za upis u glazbene ili plesne programe te programe likovne umjetnosti škole provode dodatne provjere u školama koje se vrednuju određenim rasponom bodova te je isto jasno objašnjeno', stoji u odgovoru Ministarstva.

Siromašnima tek koji bod, bogatima izravan upis

Neki roditelji kao posebno nepravednu ističu činjenicu da prema člancima 19., 20. i 21. kandidati iz obitelji s teškim socijalnim uvjetima mogu dobiti samo jedan do dva dodatna boda. Pitaju se koliko to može utjecati na ishod ako su upisne kvote uglavnom preko 100 bodova.

Ministarstvo smatra da s obzirom na činjenicu da su Pravilnikom najveće težište htjeli staviti na vrednovanje znanja iz prethodnog obrazovanja, dodatan jedan ili dva boda čine veliku razliku. Time se, kažu, na određen način nadoknađuje eventualan negativan utjecaj socioekonomskih prilika koje su mogle utjecati na učenikov uspjeh u osnovnoj školi.

Za roditelje manjak socijalne osjetljivosti u pravilniku dodatno dobiva na težini kada se u obzir uzme činjenica da djeca dobrostojećih diplomata i državnih službenika imaju pravo na izravan upis; njima se eventualan negativan utjecaj prirode posla, kao što je primjerice često seljenje, ne nadoknađuje tek s ponekim bodom. Da paradoks bude veći, prednost ostvaruju samo djeca čiji su roditelji državni službenici na radu u inozemstvu, ali ne i djeca državnih namještenika koji rade u inozemstvu, primjerice djeca vozača veleposlanika, telefonista, pomoćnih radnika, itd. Neki čak smatraju da je članak 22. Pravilnika koji to omogućuje neustavan jer diskriminira sve ostale hrvatske učenike.

U MZOS-u se nisu upustili u podrobnije tumačenje ovog problema. Podsjetili su samo da su nakon provedene javne rasprave prihvatili ovakav kriterij na prijedlog koji im je uputilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.