"Ne možemo prekriženih ruku promatrati očito upletanje Venezuele. Nekoliko dana prije ustavne tranzicije ustanovljeno je da su venezuelski diplomati bili ozbiljno i aktivno umiješani u destabilizacijska djelovanja. Moramo reagirati", upozorila je Longaric, stručnjakinja za međunarodno pravo.

Bolivijski socijalistički predsjednik Evo Morales koji je 10. studenog podnio ostavku u jeku postizborne krize i nakon toga pobjegao u Meksiko, tijekom gotovo 14 godina obnašanja predsjedničke dužnosti davao je prednost vezama s Iranom, Kinom, Rusijom, Kubom i Venezuelom.

Senatorica s desnice Jeanine Anez (52) koju je Washington brzo priznao prijelaznom predsjednicom, odmah je izmijenila vanjsku politiku te zemlje u Andima.

Njezina je prva odluka na tom polju bila priznati venezuelskog oporbenog čelnika Juana Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, što je učinilo pedesetak zemalja na čelu sa Sjedinjenim Državama.

Nova vlada je usto razriješila sve veleposlanike imenovane za Moralesova mandata, osim predstavnika u Peruu i u Svetoj Stolici. I venezuelski diplomati su vraćeni u njihovu zemlju.

Odgovarajući na pitanje nije li nova vanjska politika La Paza otišla predaleko, Longaric je rekla da je riječ o "ustavnoj vladi čiji manevarski prostor nipošto nije ograničen".

"Naši postupci temelje se na bolivijskom ustavu. Ne vidimo zašto bismo morali na tri mjeseca, koliko će potrajati tranzicija, paralizirati zemlju", dodala je. "Donosimo dobre odluke i činimo ono što je ispravno", ustvrdila je ministrica koja želi da veze La Paza s drugim prijestolnicama "izgube svoj ideološki značaj".

"Veza s Brazilom je bila prilično ograničena, podcijenjena. U interesu Bolivije je osnažiti veze, potaknuti međunarodnu suradnju i otvoriti tržišta sa Sjedinjenim Državama", zaključila je Longaric.