'Želim potaknuti Europsku komisiju da pri planiranju razvoja digitalnog tržišta razmisli o mogućnosti širenja sloboda koje su temelji EU. Predlažem da, pored slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, Europa postane područje i slobode digitalnog društva. Digitalno doba nije samo pitanje zaštite potrošača, zaštite podataka i pitanje trgovine. Digitalizacija je dio svakodnevnog života građana, nešto poput vode ili električne energije, nešto bez čega se više ne može. Stoga pozivam povjerenika Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište da pri izradi Strategije vodi računa o slobodi digitalnog društva kao petoj slobodi na kojoj počiva Europska unija', kazao je zastupnik ALDE-IDS Ivan Jakovčić.

Europski parlament je ovaj tjedan raspravljao o Rezoluciji o pravima potrošača na digitalnom tržištu. Rezolucija je ocijenjena kao nastavak pritiska na Europsku komisiju da razbije monopol Googlea, zaštiti potrošače, i prije svega uspostavi jasne okvire za regulaciju rastućeg tržišta.

Rezolucija upozorava na važnost transparentnosti i objektivnosti internet pretraživača u cilju osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja. Europska komisija je još u studenom 2010. pokrenula istragu protiv Googlea zbog pritužbi da koriste svoj 95 - postotni udio na tržištu EU kako bi namjestili rezultate pretraživanja tako da linkovi s njihovom proizvodima budu na vrhu popisa.

Biljana Borzan, jedna od potpisnica Rezolucije i zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta smatra kako je Rezolucija odgovor Europskog parlamenta na činjenicu da se Google pretvara u 'Velikog Brata'.

U svojoj raspravi naglasila je i zahtjev za otklanjanjem diskriminacije na digitalnom tržištu s obzirom na prebivalište potrošača kao jedan od ključnih elementa teksta. Trgovci nerijetko uopće ne otvaraju online servise za manje države članice, budući da je i broj potencijalnih kupaca manji.

'Smatram da je to vrlo važan element pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da čak 25 posto građana EU biva diskriminirano prilikom online kupovine. Kada bi se otklonili uzročnici diskriminacije za samo 10 posto tih potrošača, BDP Unije bi porastao za 1,7 posto', istaknula je Borzan.

Vezano za troškove dostave, istaknula je da digitalno tržište, kakvo je sada, ostavlja mnogo prostora za manipulacije na štetu potrošača. Primjerice, prekogranična dostava unutar Unije za udaljenost od 40 kilometara je često višestruko skuplja nego dostava unutar jedne države članice za 600 kilometara, što je nedopustivo unutar zajedničkog tržišta.

'Činjenica je da se čak 62 posto potrošača ne osjeća sigurno na digitalnom tržištu niti su upoznati sa svojim pravima. Upravo zato je potrebno stvoriti jasne regulacije, i što je također jako važno, komunicirati ih potrošačima', zaključuje Borzan.