Najmanje polovicu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi - 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju 'ostali' svrstalo se šest posto građana, brojke su izvedene iz probnog popisa provedenog od 15. do 29. listopada prošle godine, piše današnji Dnevni Avaz
Iako statističke institucije nisu javno obznanile te podatke, to se tvrdi u analizi podataka s probnog popisa koja je u posjedu Dnevnog avaza, a koja je sačinjena na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, statističke institucije Republike Srpske. Neslužbeni dokument navodno je dostavljen samo probranim političkim faktorima iz manjeg entiteta te nekim međunarodnim dužnosnicima. U ovoj se tajnoj analizi, koja je pod oznakom 'samo za internu upotrebu', zaključuje da će popis stanovništva, planiran za listopad ove godine, pokazati još i veći postotak Bošnjaka, ali da se usvajanjem otvorenog ili poluotvorenog pitanja o nacionalnom izjašnjavanju taj postotak mora smanjiti!
'Važno je imati na umu da navedeni iznosi ne obuhvaćaju dijasporu i veliki dio sezonskih radnika te je moguće očekivati značajne promjene kod Bošnjaka ukoliko bi popis obuhvatio tu populaciju. Tu je moguće očekivati rast od 55 do 56 posto u skladu s procjenama dobivenim od Agencije za identifikacijske dokumente i razmjenu podataka (IDDEEA) - zaključuje se u ovoj analizi. No posebno je naglašeno da 80 posto onih koji su se izjasnili kao 'ostali' predstavljaju 'ispitanici islamske vjere'. Također, u ovom dokumentu navodi se da je probni popis potvrdio očekivano rasipanje odgovora na pitanje o nacionalnoj pripadnosti.
'Rezultati ukazuju na rasipanje u čak šest kategorija, od kojih, očekivano, najveće rasipanje imamo u upotrebi nacionalnog imena 'musliman', korištenog u prethodnim popisima - navodi se u analizi. Zaključeno je da je, ako bi se rasipanje primijenilo na postojeće stanje, ne uzimajući u obzir dijasporu i radnike na privremenom radu, moguće očekivati pad postotka Bošnjaka u ukupnoj populaciji za pet do sedam posto!
Ova analiza potvrđuje i namjere iz manjeg bh. entiteta da svim silama iskrive stvarnu statističku sliku države. Te namjere vidljive su i u zaključku analize, gdje se kaže da je 'u cilju niveliranja postotnog odnosa između Srba i Bošnjaka važno nastaviti na primjeni otvorenog pitanja ili poluotvorenog pitanja, bez čitanja ponuđenih odgovora u samom popisu'. Također, eksplicitno je podcrtano da 'ne treba dopustiti statističko objedinjavanje pojmova 'Bošnjak' i 'musliman' u jednu nacionalnu strukturu'. Međutim, podsjetimo da i Ustav BiH iz '94. godine garantira da su to pripadnici jednog naroda i da ih tako treba i tretirati.
