U godinu dana tisuću je više oboljelih od raka u Hrvatskoj. Alarmantan je to podatak iz Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: najnoviji dostupni podaci, oni iz 2016. govore da je broj oboljelih bio 23.650, a 2015. godine 22.503. Što je uzrok tome, koji tipovi raka uzimaju najviše života i gdje je zapela prevencija, za tportal komentira Neda Ferenčić Vrban iz Hrvatske lige protiv raka
Smrtnost je bila nešto niža nego godinu prije: od raka je u Hrvatskoj 2016. umrlo 13.969 osoba (8061 muškarac i 5908 žena).
'Povećani teret raka posljedica je nekoliko čimbenika, uključujući rast populacije i starenje, kao i promjene u učestalosti određenih uzroka raka povezanih s društvenim i ekonomskim razvojem. Ovo se osobito ističe u brzorastućim gospodarstvima, u kojima se bilježi porast tipova raka povezanih sa stilom života u odnosu na tipove raka povezane sa siromaštvom i infekcijama. Učinkoviti preventivni napori mogu objasniti značajno smanjenje stope incidencije za neke vrste raka, a bolji sustav prijavljivanja i ranog otkrivanja bolesti sigurno dovodi do povećanja incidencije pojedinih sijela', objašnjava liječnica Neda Ferenčić Vrban iz Hrvatske lige protiv raka.
Najčešće vrsta raka kod žena su rak dojke (25 posto), kolona (9 posto), traheja, bronha i pluća (8 posto), tijela maternice (6 posto), rektuma, rektosigma i anusa (5 posto), a kod muškaraca rak prostate (19 posto), traheja, bronha i pluća (17 posto), kolona (10 posto), rektuma, rektosigma i anusa (6 posto) i mokraćnog mjehura (5 posto), prema podacima Registra za rak za 2016. godinu.
Broj oboljelih žena od raka dojke smanjio se minimalno, s oko 300 u godinu dana na 280. U posljednjih 10 godina prosječno godišnje od raka prostate oboli 1820 muškaraca, a umre njih 720.
Rak prostate je izlječiv u, navodi Ferenčić Vrban, visokih 98 posto slučajeva, ali i dalje gotovo polovica muškaraca u Hrvatskoj umire od ove bolesti, a razlog tome je nedovoljna osviještenost.
'Odgovor je u nedovoljnoj svijesti o važnosti prevencije raka prostate. Upravo zbog ovog alarmantnog stanja, koje upozorava da muškarci zaista ne vode pravilnu i pravodobnu brigu o svom zdravlju, Hrvatska liga protiv raka poziva svake godine na nikad važniju javnozdravstvenu kampanju Svi za njega', ističe Ferenčić Vrban.
Osviještenost u Hrvatskoj, ističe, bolja je nego prijašnjih godina jer se građani češće javljaju na screening programe i sistematske preglede kojima se u ranoj fazi otkriju nova sijela karcinoma. 'Podaci Nacionalnog programa ranog otkrivanja dojke pokazuju da se na mamografski pregled ove godine odazvalo 64 posto žena, što je najveći odziv dosad i dodatan vjetar u leđa za još bolje rezultate', objašnjava naša sugovornica.
Ciljevi tog programa su smanjiti mortalitet od raka dojke od 15 do 25 posto, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.
'Po uspješnosti ranog otkrivanja i liječenja raka Hrvatska ima puno prostora za napredak, pogotovo ako se uspoređujemo s drugim zemljama EU-a', zaključuje.
Hrvatska je među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto).
Preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi - 95 posto, tumori mozga - 73 posto i akutna limfoblastična leukemija - 85 posto) usporedivo je s preživljenjem u razvijenim europskim zemljama.
Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto) također smo u donjem domu zemalja rangiranih po preživljenju.
Više o aktualnim zdravstvenim temama pročitajte u sljedećim člancima: