Kako bi izračunao broj tih dodatnih smrti, Financial Times je usporedio smrtnost od svih uzroka u ožujku i travnju 2020. s onom u istim mjesecima između 2015. i 2019. godine. Broj umrlih od 122.000 predstavlja povećanje smrtnosti i do 50 posto u odnosu na ista razdoblja prijašnjih godina.

U svim analiziranim zemljama, osim Danske, smrtnost je daleko veća od službenih slučajeva smrti od koronavirusa. Točnost službene statistike smrti od virusa, ograničena je time koliko učinkovito neka zemlja testira ljude da bi potvrdila slučajeve. Neke zemlje, uključujući i Kinu, naknadno su revidirale broj smrtnih slučajeva od ove bolesti.

U usporedbi s prijašnjim godinama, pokazala je analiza FT-a, sveukupno povećanje smrtnosti tijekom pandemije u Belgiji je 60 posto, 51 posto u Španjolskoj, 42 posto u Nizozemskoj i 34 posto u Francuskoj.

Neke od tih smrtnih slučajeva posljedica su nekih drugih bolesti osim Covida-19, s obzirom da su ljudi zbog pandemije izbjegavali odlazak u bolnicu.

Broj smrtnih slučajeva naglo je povećan u područjima najgore pogođenim epidemijom, što ukazuje na to da su te smrti direktno povezane s virusom i nisu tek posljedica blokade država.

David Spiegelhalter, profesor sa Sveučilišta Cambridge, rekao je da je dnevni broj umrlih u Velikoj Britaniji premali jer su oni računali samo one koji su preminuli u bolnicama.

'Jedina nepristrana usporedba koju možete napraviti između različitih zemalja je da pogledate uzrok smrti... Ima jako puno otvorenih pitanja o povećanju broja smrti koje nisu označene kao smrti od Covida-19, međutim osjećate da su ipak nekako povezane s epidemijom', kazao je Spiegelhalter.

Povećani broj smrtnih slučajeva najzamjetniji je u urbanim područjima gdje je epidemija bila najteža, a ponegdje je broj umrlih nadmašio sva izvješća. To je naročito zabrinjavajuće za neke ekonomije u razvoju gdje je povećanje smrtnih slučajeva daleko veće od prijavljenih smrti od koronavirusa.

U provinciji Guayas u Ekvadoru, između 1. ožujka i 15. travnja prijavljeno je 245 smrti od koronavirusa, no sveukupni podaci govore o tome da je u istom razdoblju umrlo još 10.200 ljudi što u odnosu na nego tipičnu godinu predstavlja povećanje od 350 posto.

U sjevernoj talijanskoj pokrajini Lombardiji koja je najveće europsko žarište, broj umrlih iznosi 13.000 za 1.700 općina za koje su dostupni podaci. To je povećanje od 155 posto u odnosu na povijesni prosjek i značajno više od 4.348 smrtnih slučajeva koliko je prijavljeno.

Regija u kojoj se nalazi i najpogođeniji grad Bergamo, prijavila je najveće povećanje broja umrlih od čak 464 posto u odnosu na prosječan broj smrtnih slučajeva. Slijede New York gdje je povećanje broja umrlih 200 posto, zatim Madrid u Španjolskoj s povećanjem od 161 posto.

U glavnom gradu Indonezije, Džakarti, podaci o ukopima pokazuju porast od 1.400 u odnosu na povijesni prosjek u istom razdoblju, što je 15 puta više od službenih brojki o umrlima od Covida-19 u tom periodu.

No podaci nisu ograničeni samo na zemlje u razvoju. U Engleskoj i Walesu, broj umrlih u drugom tjednu travnja, bio je najveći u čitavom stoljeću. Brojke su bile 76 posto više u odnosu na isti tjedan proteklih pet godina, a veći broj smrtnih slučajeva bio je 58 posto viši u odnosu na broj prijavljenih smrti od Covida-19.

'Ako želimo razumjeti kako su različite zemlje odgovorile na pandemiju, najbolji način je da pogledamo broj viška smrtnih slučajeva', kazao je David Leon, profesor epidemiologije na Školi za higijenu i tropsku medicinu u Londonu.

Stručnjaci upozoravaju da domovi za starije i nemoćne, čiji su korisnici naročito osjetljivi na virus, prijavljuju umanjen broj smrtnih slučajeva od Covida-19.

'Jako malo domova za starije provodi sistematsko testiranje na koronavirus svojih korisnika i zaposlenika', kazala je Adelina Comas-Herrera, stručna suradnica na Ekonomskoj školi u Londonu.

Čak i povećani broj smrtnih slučajeva u pandemiji sugeriraju da su statistički pokazatelji o porastu smrtnih slučajeva vjerojatno vrlo konzervativni, s obzirom na to da je zbog toga što ljudi borave u kućama 'značajno smanjen broj žrtava prometnih nesreća i sličnih razloga', kaže Markéta Pechholdová, profesorica demografije na Ekonomskom fakultetu u Pragu.