Glasački uredi otvorili su se u 6 sati i zatvorit će se u 19, a prve procjene rezultata na temelju anketa na izlazu s biračkih mjesta bit će objavljene ubrzo nakon zatvaranja birališta. Otkriće u noći na subotu 350.000 ilegalnih glasačkih listića uzdrmalo je bugarsku političku scenu. Listići su otkriveni u tiskari koja je s vladom potpisala ugovor o njihovu tiskanju. Konzervativnu stranku GERB bivšeg premijera Bojka Borisova njezini protivnici sumnjiče da je bila umiješana u aferu, ali stranka je to demantirala.

GERB je u istraživanjima javnog mišljenja rame uz rame sa socijalistima, te bi pobjeda jednih ili drugih mogla biti vrlo tijesna. Međutim, tko god bio pobjednik vjerojatno neće imati većinu za formiranje vlade i imat će problema s formiranjem koalicije.

Bugarska vlada morala je u veljači podnijeti ostavku nakon masovnih prosvjeda građana nezadovoljnih zbog korupcije, rastuće nezaposlenosti i visokih računa električne energije. Međutim, čak i ako je razočarala, stranka GERB (Građani za europski razvoj Bugarske) bivšeg premijera Borisova ima velike izglede da dobije najviše glasova, premda ne i većinu. Posljednje ankete daju joj između 23 i 25,6 posto glasova.

Glavna oporbena stranka, Bugarska socijalistička stranka (BSP), bivšeg premijera Sergeja Staniševa, na drugom je mjestu s očekivanih između 18 i 22 posto glasova. Izazvani uličnim prosvjedima, izbori bi mogli razočarati one koji očekuju promjene, jer će morati birati između istih političara protiv kojih su prosvjedovali, a tijesan rezultat izbora zemlju bi mogao dovesti u slijepu ulicu i produbiti krizu.

Nezainteresiranost birača rasla je s napredovanjem predizborne kampanje, koju je obilježilo obračunavanje GERB-a i socijalista oko nezakonitog prisluškivanja političkih protivnika Bojka Borisova. Velike stranke manje su govorile o svojim planovima za izlazak Bugarske, najsiromašnije zemlje u Europskoj uniji, iz kronične bijede.

Izborni prag od četiri posto, po anketama, proći će i stranka turske manjine Pokret za prava i slobode (DPS) i nacionalistička Ataka, koja je izvukla veliku korist od nezadovoljstva građana. No, osim socijalista i DPS-a, koji su vladali zajedno od 2005. do 2009., ostale stranke zasad isključuju mogućnost poslijeizbornog koaliranja.
Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev upozorio je stoga na rizik 'dugotrajne nestabilnosti', pozivajući stranke da podrže 'legitimnu vladu' kako bi se izbjeglo ponavljanje parlamentarnih izbora.