Rumunjska i Bugarska vjeruju da bi se mogle pridružiti šengenskom području od 26 zemalja do kraja ove godine, no nizozemski veto mogao bi mlađim članicama EU-a zadati još jedan bolan udarac te minirati jedan od prioriteta češkog predsjedanja EU-om.

Simon Otjes, docent sa Sveučilišta Leiden koje se specijaliziralo za europsko i nizozemsko javno mnijenje i stranačku politiku, rekao je za RSE da konzervativizam koji se vidi u ovom slučaju odražava stav da su stranke desnog centra u Nizozemskoj bile nezadovoljne time koliko su Rumunjska i Bugarska bile spremne kad su ušle u Uniju 2007. godine.

Malo je znakova popuštanja u Haagu. Nizozemski parlament prošlog mjeseca odobrio je prijedlog kojim se poziva vlada premijera Marka Ruttea da 'ne poduzima nikakve nepovratne korake' po pitanju ulaska u Schengen Rumunjske i Bugarske bez 'dodatnih istraga o sposobnosti nadzora granica i mjerama borbe za smanjenje korupcije i organiziranog kriminala u obje zemlje'.

Upozorava se da 'korupcija i problemi s organiziranim kriminalom u šengenskoj zemlji mogu prouzročiti ozbiljne probleme u funkcioniranju granične kontrole i time dovesti u opasnost sigurnost Nizozemske i cijelog šengenskog prostora'.

Nizozemsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je bugarskom servisu RFE/RL preko glasnogovornika da je 'nizozemsko stajalište o proširenju Schengena jasno: kada se ispune uvjeti, pristupanje je moguće'.

Ministarstvo je navelo provedbu takozvane šengenske pravne stečevine, koja obuhvaća pravila i zakonodavstvo EU-a za jačanje vanjskih granica i ukidanje unutarnjih, te zaključke Mehanizma suradnje i provjere EU-a (CVM) koji prati napredak članica u reformama poput pravosuđa i kriminala.

S druge strane glasnogovornica Europske komisije Anitta Hipper potvrdila je da su Rumunjska i Bugarska više nego spremne pridružiti se Schengenu. To bi za te zemlje mogao biti tračak nade uoči sastanka ministara pravosuđa EU-a sljedećeg mjeseca, na kojem će razmotriti ukidanje graničnih kontrola za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. (Hrvatska je navodno dobila zeleno svjetlo za Schengen.)

Ali CVM kriterij predstavlja veliki problem, posebno za Bugarsku.

Europska komisija zaključila je 2019. da je Sofija postigla dovoljan napredak da bi Komisija mogla prekinuti svoja izvješća CVM-a o toj zemlji, ali također nije bilo jednoglasnog stava da se Bugarska službeno isključi iz procesa CVM-a.

Juliana Nikolova, koja je pomogla Bugarskoj u pregovorima o pristupanju EU i sada vodi portal EU policy na bugarskom jeziku Europe.bg, kaže da je nizozemsko inzistiranje na novom krugu pozitivnih ocjena znak nepovjerenja.

Skandal oko monopola privatnog laboratorija nad fitosanitarnim kontrolama na jako prometnom južnom graničnom prijelazu na tromeđi Turske, Grčke i Bugarske bacio je sumnju na sposobnost Sofije da se pridržava svog propisanog režima graničnih inspekcija. Otkrića o navodnoj korupciji, prijetnjama političarima, krijumčarenju i nestalim državnim sredstvima u vezi s prijelazom Kapitan Andreevo iznijeli su na vidjelo dužnosnici nedavno oborene vlade premijera Kirila Petkova.

Rumunjska se također bori s političkom nestabilnošću i stalnom korupcijom. Odnosi između Haaga i Bukurešta dodatno su zakomplicirani preprekama i pravnim sporovima oko ugovora vrijednog 1,6 milijardi dolara za moguću proizvodnju i isporuku četiri ratna broda za rumunjsku mornaricu nizozemskog brodograditelja Damena.

Sve članice EU-a pristupanjem se obvezuju na pridržavanje šengenskih pravila, uključujući kopnene, morske i zračne granice, graničnu suradnju i nadzor te vizni režim. Ali za proširenje šengenskog prostora potreban je jednoglasan pristanak.

Bugarska, Hrvatska i Rumunjska tri su od pet država EU-a koje su još izvan sheme. Ostale zemlje su Irska, koja zadržava pravo da bude izuzetak, i Cipar.

Prijašnji otpor uključivanju Rumunjske i Bugarske naizgled se istopio u prijestolnicama Njemačke, Francuske i Danske. Bugari su uvjereni da je Nizozemska jedini protivnik ulaska Rumunjske i Bugarske u Schengen.

Nizozemci imaju dugu povijest zauzimanja oštrog stava prema striktno političkim aspektima europske integracije, za razliku od trgovine i gospodarstva ili čak obrane.

Otjes kaže da je nizozemski naglasak na Europskoj uniji kao 'ekonomskom području u kojem naše tvrtke mogu dobiti puno koristi'.

'Ali elementi poput radne i slobodne migracija u Schengenu, posebno iz istočne Europe - to se manje smatra pozitivnom dobrobiti za Nizozemsku, posebno kada je u pitanju radna migracija', rekao je.

Otjes je primijetio i dugotrajne učinke nizozemskog skandala s naknadama prije deset godina, koji je postao poznat kao 'bugarska prijevara'. Dokumentarni film iz 2013. prikazao je bugarske državljane kako se hvale da su prevarili Nizozemsku za lažnu skrb o djeci, stanovanje i druge beneficije koje su kasnije procijenjene na oko 120 milijuna dolara.

Ta je epizoda zadala velik udarac nizozemskoj vladi i podigla napetosti između bugarskih migranata i nizozemskih državljana koji su štitili svoju velikodušnu državu blagostanja baš kada su se druge države EU-a spremale dopustiti neograničeno useljavanje Bugara i Rumunja.

Rutteova koalicija pred izbore za Senat također se suočava s migracijskom krizom te se moglo vidjeti tražitelje azila koji spavaju izvan centara za prihvat izbjeglica, što je on nazvao 'sramotnom'. Rutte je za tu situaciju okrivio odluku vlastite vlade iz 2015. da smanji kapacitete za azil, uz nedostatak stambenog prostora.

Nesposobnost vlade da se nosi s priljevom migranata potaknula je najveći sukob unutar trenutne nizozemske vladajuće koalicije.