Asocirati vaš još može i na u posljednje vrijeme sve poznatija ljetovališta na Crnom moru, i to je uglavnom to. Kako bi se reklo, osjećaji su obostrani, jer ni Bugari ne znaju mnogo više o Hrvatima.
Metodi Tzanov, bloger i ekonomski novinar, kaže da je znanje Bugara o Hrvatskoj vrlo ograničeno. Mnogi Bugari Hrvatsku povezuju s Dubrovnikom i drugim morskim ljetovalištima, a druga poveznica su također svjetski poznati hrvatski nogometaši. Tzanov sumnja da mnogi Bugari znaju puno o hrvatskoj ekonomiji, socijalnoj strukturi ili povijesti. Osim po nogometašima i turizmu obje zemlje, Hrvatska i Bugarska poznate su i po sveraširenoj korupciji. Za ovaj zaključak izuzeli smo mišljenje predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji tvrdi da u Hrvatskoj korupcija nije neki problem, a da ga je netko pitao, vjerojatno bi rekao da nije ni u Bugarskoj.

Dakle, Bugari nose neslavnu neslužbenu titulu najkorumpiranije, ali i najsiromašnije države Europske unije. Zbog raširene korupcije često im stižu packe iz Bruxellesa, a u ožujku im je s tim razlogom ponovo odgođen ulazak u schengenski prostor. U mnogim europskim zemljama, a prednjače Njemačka i Nizozemska, strahuju da bi Bugari zbog korupcije olako mogli izdavati vize i zbog toga im ne daju pristup schengenskoj zoni, što službenu Sofiju naravno ljuti, ali konkretno malo rade da bi uklonili nedostatke na koje im se stalno ukazuje.

Bugarska je u Europsku uniju, zajednos Rumunjskom, ušla podposebnim režimom postpristupnog monitoringa, a tijekom hrvatskih pristupnih pregovora često nas se upozoravalo na te dvije zemlje kao na loše đake te poručivalo da EU ne smije učiniti istu pogrešku s Hrvatskom kao s njima kada ih je primila nespremne. Hrvatska je uspjela izbjeći postpristupni monitoring, ali smo i dalje meta negativnih kritika. Bugarska novinarka Desislava Leshtarska mišljenja je da smo mi sada, neposredno pred ulazak u EU, bolje pripremljeni za funkcioniranje unutar Europske unije nego što je Bugarska nakon šest godina članstva. Inače, Desislavi je drago što Hrvatska ulazi u EU jer će sada lakše moći putovati u našu zemlju.

Veze između dvije zemlje osim kurtoazne naklonosti nisu raširene. Možda su se najčvršće povezale kriminalne skupine. Ginuli su u mafijaškim obračunima i Bugari u Hrvatskoj i Hrvati u Bugarskoj.
Bugarska je stenjala pod turskom vlašću gotovo 500 godinašto je ostavilo velikog utjecala na tamošnje društvo. Taj utjecaj se posebno osjeti u kuhinji, kao uostalom na cijelom Balkanu. Bugari jedu sarme, ćevape, pljeskavice, baklave, što su jela koja su nesumnjivo nastala kao dio turskog nasljeđa na Balkanu. Bugari svojim izvornim jelom smatraju širom svijeta poznatu šopsku salatu koja nosi ime po Šopskoj regiji koja se nalazi u neposrednoj blizini glavnoj grada Sofije.

Također se vjeruje da je jogurt nastao prije 1500 godina baš na području današnje Bugarske. Kako se mlijeko u to doba prenosilo na leđima u vrećama od janjeće kože, uslijed fermentacije izazvane tjelesnom toplinom nastao je jogurt. Bugari naprosto obožavaju jogurt te ga, posebno u ruralnim područjima, konzumiraju svakodnevno u različitim situacijama, i to svi uzrasti. Tamošnje je vjerovanje da će onaj tko redovito konzumira jogurt dugo živjeti. Zanimljivo je i da su se i Bugari poput nas koji se borimo za prošek i teran svađali sa susjedima oko mastike, vrste rakije koja se proizvodi i rado pije i u Grčkoj i Rumunjskoj, ali i u Makedoniji koja nije članica EU-a.

Za bugarski model komunističke diktature se smatra da je gotovo robovski bio podložan Moskvi, najviše od svih istočnoeuropskih zemalja. S dolaskom demokracije i tržišnog načina razmišljanja i djelovanja nisu se usrećili, a postkomunističko vrijeme su obilježile slabe vlade i daljnje ekonomsko propadanje. Prijevremeni parlamentarni izbori koje je su izazvali građani uličnim prosvjedima nezadovoljni enormnim poskupljenjem električne energije održani su početkom svibnja. Izbori nisu donijeli jasnog pobjednika, ali su nakon kraćeg previranja uspjeli sastaviti manjinsku tehnokratsku vladu koju sačinjavaju socijalisti i stranka turske nacionalne manjine.

Šest godina nakon ulaska u EU, velik postotak od 7,3 milijuna Bugara bijesan je zbog niskog standarda, korupcije i pljačke. Kampanju su stranke vodile na međusobnim optuživanjima i klevetama, dok se malo čulo o programima. Svemu valja pridodati skandale s prisluškivanjima i otkrivenom velikom količinom ilegalno tiskanih glasačkih listića.