Radimir Čačić, bivši ministar gospodarstva i predsjednik Narodne stranke – Reformista, gostujući u emisiji Otvoreno HTV-a posvećenoj situaciji u Agrokoru komentirao je vijest da je predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov 'kao građanin' podnio kaznenu prijavu protiv Uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja. 'Nije to posao Bože Petrova, mogao je i bilo tko od nas podnijeti prijavu, ali mi se ne igramo sudbinama zaposlenih u Agrokoru. To je 40.000 obitelji. Nemojmo bijedne političke poenčeke skupljati na takav jadan, ljudski neprihvatljiv način. To se ne radi', kazao je Čačić
Komentirajući noćni sastanak u Vladi oko tzv. Lex Agrokora, Čačić je kazao da su zadnji put tako u Banskim dvorima svijetlila svjetla kad su 'hvatali tajnicu u aferi Dnevnice'.
'To je ta razina ozbiljnosti, gotovo da nije vrijedno komentara. Lex Agrokor je na tragu Parmalata – princip je isti, samo tamo su vjerovnici odredili tko će voditi procese, a ovdje bi to trebala ministrica gospodarstva. Jao ti ga nama. Ne daj bože da ona određuje osobu koja bi upravljala sustavom. Pustimo to onome čiji je novac i vlasniku, jer ne može se derogirati da u ovom trenutku imate vjerovnike i vlasnika Agrokora... Ne daj bože države', rekao je Čačić.
Siniša Hajdaš Dončić, bivši ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, ustvrdio je da je 'ovo najveća ekonomska kriza u povijesti Hrvatske' koja ima izravan utjecaj na gospodarski rast. Optužio je Vladu da utječe na 'komesarski način' i založio se za to da se država lagano izmakne iz situacije. 'Treba biti vrlo staložen', kazao je Hajdaš Dončić.
'Mi ne znamo pravu situaciju oko Agrokora. Imamo previše upitnika. Možemo samo nagađati. Teorije zavjere su te da se to sve radi namjerno, ali to zna samo upravljačka struktura, a nadam se i dio Vlade', kazao je Hajdaš Dončić.
Željko Kardum, ekonomski komentator HRT-a, pita je li Agrokor problem ili samo ogledalo hrvatskog gospodarstva - uz časne iznimke.
'Svi gledaju na Agrokor kao problem, ali ovo je sjajna prilika da se počne s dubokom i korjenitim reformama', poručio je Kardum dodajući da je potrebno postići konkurentnost. Na restrukturiranje brodogradilišta natjerala nas je Europska komisija, na restrukturiranje Agrokora su nas natjerali dugovi, a otprilike tako će biti i restrukturiranjem državne uprave - kad više ne bude novca, ustvrdio je Kardum.
vezane vijesti
Po njegovoj ocjeni, tzv. standstill agreement – ugovor o mirovanju koji podrazumijeva da kreditor neko vrijeme prestane tražiti otplatu kredita od vjerovnika - nije sam po sebi dovoljan, već je Agrokoru potreban svjež novac, što znači da se kreditoru mora jamčiti da ima prioritet naplate pred svim ostalim obvezama Agrokora.
Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta kazala je da je najveći problem Agrokora hrvatska prehrambena industrija koja nije jaka u izvozu nego u plasmanu na domaće tržište, na kojem praktički ovisi o Agrokoru koji već godinama zlorabi tu situaciju ovisnosti proizvođača o plasmanu u Konzumu. A stanje je takvo već godinama, podsjetila je Ivanov upozoravajući na to da se zaposlenost u 2016. smanjila, 'a mi pričamo o oporavku'.
Ekonomski analitičar Guste Santini rekao je da Agrokor nije samo hrvatski problem, već i balkanski problem. 'Stanje u hrvatskom gospodarstvu je tragično', ustvrdio je Santini. Po njegovim izračunima, porezna presija novododane vrijednosti u Hrvatskoj je preko 50 posto. 'To što ide u poreze smanjuje akumulaciju, štednju i reproduktivnu sposobnost gospodarstva. Druga stvar: od 12 temeljnih koeficijenata, hrvatsko gospodarstvo ne zadovoljava niti jedan kriterij', poručio je Santini.
'Država se mora restrukturirati, dramatično smanjiti poreznu presiju, amortizirati premalu dobit. Agrokor je u problemu, vjerovnici ga moraju preuzeti s bankama i naći najbolji put izlaska iz priče', kazao je Santini dodajući da se ni u kom slučaju u ovako jadnom gospodarstvu kao što je trenutačno hrvatsko ne smije prenijeti trošak Agrokora na dobavljače.
