Kako namjeravaju pokrenuti novi investicijski ciklus - prijeko potreban za izlazak zemlje iz krize - na današnjoj sjednici Vlade pokušao je pojasniti prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. On tvrdi da ni pet posto planiranih investicija prošle Vlade nije pokrenuto, najavljuje 'zaustavljanje slobodnog pada investicija' te investicijski rast od 7,4 posto BDP-a injekcijom od 600 milijuna eura iz ministarstava i još 600 milijuna uz javno-privatno partnerstvo
'Nakon proračuna ova vlada će najviše voditi računa o investicijama', najavio je premijer Zoran Milanović prezentaciju plana pokretanja investicijskog ciklusa u mandatu od 2012. do 2015. godine pod palicom Radimira Čačića.
>>> Prezentaciju pogledajte ovdje
Čačić kaže da je jedino rješenje u stvaranju novih vrijednosti i kritizira prethodnu Vladu da nije učinila ništa na području investicija: 'Nažalost, ni pet posto projekata od svih velikih knjiga i objava koje su bile - nema ničega! Zato je ta njihova poruka da ćemo nastaviti njihove projekte velika magla, jer ni pet posto investicija nije spremno!'
Čačića šokiralo to što smo osmi uvoznik energije na svijetu
Kaže da ga je šokirala činjenica da je Hrvatska osma zemlja u svijetu po neto uvozu energije i da se to što prije mora promijeniti: 'Mene je šokiralo, a nitko iz privrede nije mi vjerovao kada sam iznio taj podatak. Drugi smo po uvozu energije po glavi stanovnika, odmah iza Finske koja radi na izgradnji nuklearne elektrane. Kada to Finci dovrše, bit ćemo najgori na svijetu!'
Čačić upozorava da Hrvatska hitno mora investirati u elektrane i luke te iskoristiti magistralne plinovode u koje su već uložene milijarde kuna: 'Nije znala ljevica što radi desnica!', nastavio je kritizirati Čačić prošlu Vladu. Svoj stav potkrepljuje podacima MMF-a koji govore da je Hrvatska u tri godine, dok se Europa oporavljala, drastično povećala svoj javni dug: 'To je najopasniji dio razgovora s MMF-om, oni govore o eksploziji duga sa 42 posto na 63 posto BDP-a u tri godine. To je poruka propasti! To se događalo dok se EU oporavljao, a sad smo u novom valu recesije i posebno opasnoj zoni. Stvar ide u propast!'
'Jedni su govorili o šljivama, drugi o space shuttleu, nitko ne zna o čemu se radi. Vi u to ne možete vjerovati!', slikovito je Čačić predočio stanje u kojem se država trenutno nalazi. Tvrdi da je država posljednjih godina 'sisala bankarski sektor' dok je privreda padala: 'BDP je pao i stoji, osobna potrošnja je stala i stoji. Pogledajte si državu! Ravno! Što je otišlo kvragu? Investicije!'
'Sve iznad nule treba pokrenuti!'
Ako prihvatimo ovakvo stanje, onda je sljedeće pitanje što učiniti? 'Sve iznad nule pokrenuti!', smatra Čačić. 'Sve što je u našim rukama treba pokrenuti. Kada imate zahrđalu, apatičnu i defenzivnu državu, tvrtke i ljude u njima koji propadaju i nemaju dinamiku, onda je to jako teško.'
Čačić smatra da treba stvoriti prostor za javno-privatno partnerstvo i dati prostor privatnom sektoru, a to planira učiniti injekcijom od 600 milijuna eura za investicije. Konkretno, Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo je 120 milijuna eura investicija za 2012. godinu, a uz uvjet osiguranja izvora financiranja i mogućnost preuzimanja projekata iz 2013. godine, Ministarstvo poljoprivrede može u ovoj godini investirati najviše 300 milijuna eura.
Ministarstvo regionalnog razvoja planira sigurnih 100 milijuna eura investicija, a moguće je, barem su tako rekli Čačiću, da investicije budu i 170 milijuna eura. Ministarstvo gospodarstva planira uložiti 380 milijuna eura, a maksimalne mogućnosti su 550 milijuna eura. Ministarstvo prometa planira 630 milijuna eura, a Čačić očekuje da investira 810 milijuna eura.
Očekuju se investicije od 2,4 milijarde eura!
Dakle, minimum ukupnih investicija je 1,23 milijarde eura, a maksimum koji Čačić traži veći je od tog iznosa za 600 milijuna eura i ukupno iznosi 1,83 milijarde eura investicija. Osim dodatnih 600 milijuna iz ministarstava i državnih tvrtki, isti iznos očekuje se kroz investicije u javno-privatnim partnerstvima. Dakle, ukupne investicije trebale bi biti 2,4 milijarde eura!
Među poduzećima s najvećim investicijskim potencijalom, Hrvatske vode trebale bi povećati investicije sa 120 na 300 milijuna eura, HEP sa 280 na 430 milijuna, HACsa 200 na 340 milijuna eura, a HŽ sa 130 na 170 milijuna. Jedino Hrvatske ceste tvrde da nemaju prostora za povećanje investicija: 'Kada je Hrvatskim cestama dan rok da kažu što mogu učiniti da više investiraju, u roku od 15 dana rekle su da ne mogu ništa! One će investirati 300 milijuna eura u 2012. godini', požalio se Čačić, ali i upozorio da tako više neće moći.
Projekti koji kroz javno-privatno partnerstvo nose potencijal od 600 milijuna eura dodatnih investicija su izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskih objekata, objekata u kulturi, znanosti, socijalnoj skrbi, zdravstvu, pravosuđu (zatvori) i obrani putem javno-privatnog partnerstva. Drugi dio odnosi se na energetsku učinkovitost i pojačano održavanje prometnica.
'Realno je da su ciljevi ovako visoki, moramo si dati te ciljeve ako želimo realizirati veći dio investicija. Moramo raditi na kreiranju optimizma, a razbijanje barijera će nam dati mogućnost da realiziramo ovo u što mnogi sumnjaju', tvrdi Čačić.
Nakon podulje prezentacije zaključak je dao premijer Milanović: 'Svaka minuta ove prezentacije bila je opravdana. Rast javnog duga u nekoliko godina tu najviše strši. Moramo zakrenuti smjer, budimo realni i tražimo moguće, ovo nije bajka! Trebalo je da u to uvjerimo sebe, sada trebamo uvjeriti i građane.'
