“Danas smo postigli rekord od više od milijun utrošenih doza. Moram reći da je veliki obuhvat cjepiva za starije od 65 godina. Što više raste životna dob to je veći udio cijepljenih. Ovi iznad 100 godina su gotovo svi cijepljeni. Ne možemo čekati da se sve te osobe cijepe prije nego što se cijepe zdravi ispod 65 godina.

U zdravoj populaciji moramo raditi prioritete jer su neki kolektivi rizičniji za zarazu ili u potpunosti ovise od toga, recimo da osoba mora biti cijepljenja da bi mogla putovati. Paralelno moramo omogućavati cijepljenje za starije od 65 i s kroničnim bolestima. Svatko tko se želi cijepiti a stariji je i ima kronične bolesti mora se javiti obiteljskom liječniku ili HZJZ-u”, rekla je u Dnevniku N1.

Istaknula je i kako je interes za cijepljenje i dalje velik i da se traži doza više. Komentirala je i slučaj bračnog para iz Rijeke kojem je liječnica rekla da nema cjepiva.

“Ona uputa koju županijski zavodi imaju je da u distribuciji cjepiva prioritet moraju imati obiteljski liječnici tako da mogu uzeti dovoljno doza za svoju rizičnu populaciju. Tako da ako liječnik nije uspio uzeti ovaj tjedan, sljedeći tjedan će. U ponedjeljak dolazi 174.000 doza Pfizera. Uvijek je nezgodno govoriti o pojedinačnim dijagnozama, ali nisam sigurna da endometrioza ulazi u bolesti koje povećavaju rizik”, rekla je.

“Mi smo sad u fazi kada cijelo vrijeme moramo imati omogućeno cijepljenje za sve iz prve faze, zdravstvene djelatnike, djelatnike i korisnike u domovima za starije i nemoćne i za sve iz druge faze, ali uz to ide to cijepljenje osoba koje su ispod 65 i koje nemaju nekakve bolesti koje uvećavaju rizik da teže oblike bolesti covida-19. Tu se rade prioriteti u odnosu na vrstu posla koji rade, okruženja u kojem žive. Neki poslovi nose veći rizik, tu imamo i prioritet cijepljenja u smislu promocije cijepljenja široj populaciji. Svaki županijski zavod odlučuje o prioritetima”.

Ističe i kako je moguće uskoro procijepiti polovicu stanovništva:

“Sigurno se u svibnju i lipnju može se procijepiti polovica stanovništva s obzirom na količinu doza. S obzirom na interes koji bilježimo i dinamiku cijepljenja koju imamo sigurno da je moguće”.

Komentirala je i cjepivo AstraZenece:

“Mi od početka govorimo da AstraZeneca ima prednosti. To je jedino cjepivo koje je, kada je registrirano, imao istraživanje koje je imalo dokazano da smanjuje učinak virusa na nos i ždrijelo. Ako i obole nakon cijepljenja, ljudi imaju statistički manju mogućnost da zaraze druge. To je izrazito bitno ako se ne cijepimo samo zbog sebe nego i zbog ljudi oko sebe. Ono ima prednost i da se doza može razmaknuti na 12 tjedana.

I to nam je dalo mogućnost da cijepimo konstantno prvu dozu. Sva 4 cjepiva su takva da nemaju niti jedne dobi, ni spola ni zdravstvenog stanja zbog čega bi se neko cjepivo trebalo izbjeći. Idemo prema onome treba se cijepiti što prije s onime što je na raspolaganju. Puno je bolje cijepiti se s onime što imamo nego čekati drugo cjepivo”, objasnila je.

Govorila je i o situaciji s antivakserima koja se u Srbiji otima kontroli:

Zasad nemamo taj problem jer je velik interes građana, pogotovo realnog sektora i radne populacije. Imamo i velik interes mladih ljudi. Oni u tome vide mogućnost da postanu mobilniji pa čak i da putuju tako da zasad nemamo tu situaciju, ali moramo biti svjesni da će biti i ta situacija u jednom trenutku. Vrlo mali udio populacije je koji se nikako ne želi cijepiti, ali veći je udio ljudi koji nema posebno mišljenje i čija motivacija nije toliko izražena da bi samo se prijavili na cijepljenje.

Mehanizmi kojima se i njih može obuhvatiti jest da pojednostavimo cijepljenje i cijepimo tamo gdje jesu. Taj model cijepljenja gdje ljudi jesu, mi imamo u dva trenutka najveća cijepljenja je kada se bebe rode i kada djeca kreću u školu”, zaključuje.