Prije tri godine, Guardian je objavio dugi članak pod naslovom 'Švicarski desničari u povlačenju', u kojemu se detaljno analizirala politička sudbina Christopha Blochera i njegove stranke SVP (Schweizerische Volkspartein - Švicarska narodna stranka). Guardian je konstatirao kako je bogati kemijski industrijalac Blocher preporodio bivšu stranku seljaka i malih trgovaca u 'moćnu političku mašinu', koja je 1991. osvojila 11 posto glasova, a do 2007. narasla na 29 posto. No mediji su predviđali da je na izborima 2011. došao kraj 'populističkoj politici SVP', koja je prethodno rezultirala i kontroverznom zabranom gradnje minareta u Švicarskoj te da je najistaknutiji političar SVP-a Blocher na kraju svoje karijere.

Nakon što su ovaj mjesec objavljeni rezultati švicarskog referenduma o useljavanju, jasno je da nema riječi o političkoj smrti Christopha Blochera, koji je sada potpredsjednik SVP-a i nesumnjivo jedan od najutjecajnijih švicarskih političara. Naime, 50,3 posto Švicaraca koji su izašli na referendum glasalo je za ograničenje useljavanja stranih državljana, uključujući i one iz Europske unije, zbog čega su se iz Bruxellesa čule brojne kritike. Blocher je pak dosta utjecao na tijesnu pobjedu na referendumu s obzirom na to da je potrošio dva i pol milijuna eura na marketinšku kampanju u kojoj se očito borilo za svaki pojedini glas. Još važnije, referendum o zabrani useljavanja dijete je Blocherove višegodišnje politike, čiji je cilj zaštititi blagostanje Švicarske svim mogućim sredstvima, pa i onima koja krše ljudska prava.

Christoph Blocher rođen je 1940. u švicarskom gradiću Schaffhausenu, iz kojega je otišao studirati pravo, prvo u Zuerichu, a kasnije i u Parizu. Studij je završio titulom doktora pravnih znanosti, no onda je krenuo u svijet biznisa te pomoću kemijske kompanije ESM-Chemie postao milijarder. Od devedesetih se počeo i politički angažirati, a od 2004. do 2007. bio je i član švicarske vlade vodeći resor pravosuđa i unutarnjih poslova. Blocher je poznat po svojim tvrdim konzervativnim pozicijama i zagovaranju izolacionizma, no razlikuje se od ostatka europske tvrde ili ekstremne desnice po tome što svoje stavove izražava bez poziva na mržnju, pozivajući se većinom na statistike. 'Ako se nastave sadašnji trendovi useljavanja, Švicarska bi 2061. imala 16 milijuna stanovnika, od čega bi pola bili useljenici', izračunao je Blocher.

Iako ga je njemački tjednik Focus jednom opisao kao 'čovjeka koji je donio ksenofobiju u Švicarsku', Blocher se uvijek ograđuje od političara poput pokojnog Haidera ili francuske Nacionalne fronte. 'Nemam ništa zajedničko s takvima', izjavio je opet u najnovijem intervjuu za njemački tjednik Der Spiegel dodavši da odbija optužbe da je Švicarska netrpeljiva prema strancima i pohvalivši se time da u tamošnjih gradovima ne postoji getoizacija useljenika kao u ostatku Europe.

Blocherov momentalno najveći neprijatelj je Bruxelles i Europska unija, koju opisuje kao kolonijalnu tvorevinu: 'Što želi mala Švicarska, što ti je? Tako se u Bruxellesu postavljaju prema nama. Mislio sam da smo takvo razmišljanje napustili nakon svjetskih ratova i dekolonizacije. Male zemlje se kažnjavaju kao zločesta djeca. Švicarska to neće dozvoliti.' Još ističe kako je 'Švicarska suverena nacija', koja 'nije niti želi biti članica EU-a'. Blocher sebe smatra ne samo Švicarcem, nego i Europljaninom, no EU opisuje kao 'pogrešno i komplicirano konstruiranu tvorevinu', koja više nije 'idealistični mirovni projekt'.