'Malaga je došla do prekretnice, a ljudi imaju osjećaj da se grad urušava', kazao je urbanist i lokalni aktivist iz Sindikata stanara Malage te se zalaže za promjenu načina upravljanja turizmom u tom gradu na jugu Španjolske.

Krajem lipnja predvodio je prosvjed na kojem je tisuće građana izašlo na ulice kako bi izrazili zabrinutost zbog negativnog utjecaja koji turizam ima na njihov život. Iz istog razloga prosvjedovalo se i u drugim poznatim turističkim odredištima poput Barcelone, Alicantea, Kanara i Baleara.

Skupina aktivista tako je u travnju na Tenerifeu tri tjedna štrajkala glađu zbog izgradnje novih turističkih megaprojekata. U Barceloni su se prosvjednici vodenim pištoljima okomili na turiste noseći transparente na kojima je pisalo 'Turizam ubija grad' i 'Turisti, idite kući'.

Rast - da, ali ne pod cijenu kvalitete života

Španjolska se prometnula u jednu od najpopularnijih turističkih destinacija prije više od pola stoljeća, kad su sjeverni Europljani počeli hrliti na njezinu obalu i otoke. Danas turizam u toj zemlji čini oko 13 posto BDP-a, a nakon pandemije covida padaju novi rekordi kad su u pitanju dolasci i prihodi od turizma.

U 2023. zemlju je posjetilo 85 milijuna turista, a ove godine očekuje se njih više od 90 milijuna, što je stavlja u bok Francuske, najpopularnije svjetske turističke destinacije.

Procjenjuje se da će ove godine industrija generirati 200 milijardi eura u izravnim i neizravnim aktivnostima, kažu iz udruženja Exceltur za BBC, dodajući da je tamošnje gospodarstvo upravo zbog turizma nadmašilo ostale zemlje nakon pandemije covida. U 2023. se, kako navode iz udruženja, čak 80 posto ukupnog rasta Španjolske može zahvaliti turizmu.

No sve veći broj ljudi smatra da je cijena takvog gospodarskog uspjeha previsoka. Posljednji val prosvjeda naznačio je čak i svojevrsnu prekretnicu. Mnogi Španjolci sad smatraju da njihovi gradovi više služe posjetiteljima nego stanovnicima.

'Turizam se doživljavao kao pozitivna gospodarska aktivnost koja čini velik udio našeg BDP-a, ali brojke su postale toliko velike, u smislu međunarodnih dolazaka, da sada vidimo negativne učinke, posebno u gradovima', kaže Paco Femenia-Serra, profesor turizma na Sveučilištu Complutense u Madridu.

'Broj ljudi na ulicama nepodnošljiv je mnogim stanovnicima', dodaje.

Pored toga što je gradove učinio manje ugodnim za život, mještani kažu da je turizam potisnuo manje obrte iz središta, a njih su zamijenile velike franšize te su cijene usluga porasle.

Stambena kriza najveći problem

No najveći je problem ipak stambena situacija u zemlji. Najveće španjolske turističke destinacije imaju velik broj nekretnina u kratkoročnom najmu, a nedavno istraživanje El Paisa pokazalo je da nekoliko područja Malage ima najveći udio smještaja s Airbnba na tržištu. Četvrtina svih stanova u području oko Plaza de la Merceda namijenjena je turističkom najmu.

Stanovnici Malage kažu da je u središtu teško pronaći stan za dugoročni najam po cijeni manjoj od 1200 eura mjesečno. Pritom je prosječna plaća u Andaluziji, regiji u kojoj se grad nalazi, svega 1600 eura.

Katalonija i Balearski otoci već su uveli 'turističku pristojbu', naplaćujući do četiri eura po danu, ovisno o vrsti smještaja. Palma de Mallorca nastojala je ograničiti broj dolazaka morem s najviše tri kruzera po danu, s time da samo jedan može imati više od 5000 putnika.

Nova stambena politika

Poduzimaju se i mjere za rješavanje problema turističkog smještaja. Ove godine regionalna vlada Andaluzije dala je gradovima ovlasti da uvedu kontrolu kratkoročnog najma. Barcelona je pak već najavila svoju namjeru da 2028. poništi svih 10.000 dozvola za turistički smještaj u kratkoročnom najmu.

Španjolska regija Valencija s druge strane uvodi kazne do 600.000 eura za nelicencirane stanove za kratkoročni najam, kao i one koji su se dosad mogli unajmiti na platformama poput Airbnba.

Neki dio rješenja vide i u ograničavanju broja letova za određene destinacije dok neki zazivaju i ograničenje cijena najma.