Investicijski plan novog predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja od najmanje 315 milijardi eura. Plan ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke nastoji privući privatne investicije. Hrvatska bi svakako trebala iskoristiti priliku i nametnuti svoje projekte kako bi oživila umiruće gospodarstvo.

Svih 68 projekata neće ostati u konkurenciji za Junckerov plan jer će, kako nam kaže potpredsjednik Grčić, pročistiti listu jer su tu i neki projekti koje kane financirati i iz EU fondova. Nije želio ulaziti konkretnije o kojim se projektima radi, već nam je samo kazao da je riječ dominantno o projektima u prometu, energetici i okolišu.

'Tipičan je projekt LNG terminal koji je strateški energetski projekt u kojem se može iskoristiti poluga javnog sufinanciranja uz privatno financiranje najvećeg dijela projekta. Nama bi bilo zanimljivo i financiranje 5b koridora pruge, ali to je čisto javni, infrastrukturni projekt koji ćemo dobrim dijelom financirati iz EU fondova i slično', objasnio je Juncker.

A da u Vladi nisu baš koordinirani, pokazuje i slučaj potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka koji čak pripadaju istoj stranci - HNS-u.

I dok je Vrdoljak za HRT izjavio da tek trebaju vidjeti o kakvim se projektima Europske komisije: 'Mi imamo katalog investicija i kad vidimo u kojem smjeru će taj Junckerov paket ići mi ćemo biti spremni brzo reagirati', njegova stranačka šefica kaže da je Hrvatska već složila njegovu listu projekata i poslala u Europsku komisiju. 'Mi smo poslali jednu listu projekata koja se u velikoj mjeri preklapa s ovom listom projekata koje smo nominirali za strukturne fondove', kazala je Pusić Prilično zbunjujuće, možemo reći na kraju.