Javnost se zabrinula kad je do nje doprla informacija o smrti dvije osobe srednje dobi zbog posljedica izazvanih zarazom koronavirusom. Stoga, kako bi umirio javnost na bitna pitanja odgovorio je Rok Čivljak, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
Najprije se osvrnuo na preminulog bolesnika srednje dobi, odnosno, je li imao kakvih kroničnih bolesti ili nije.
"Bolesnik koji je preminuo u našoj klinici, imao je neka kronična stanja, ali nije imao kronične bolesti. Osim toga, dokumentacija o bolesniku nije bila potpuna pa je možda došlo do davanja nepotpunih i neprovjerenih informacija, zbog čega se ispričavam svima u Stožeru. Kontaktirali smo obiteljskog liječnika preminulog i dobili smo potrebnu dokumentaciju te ćemo je pregledati i obavijestiti javnost", rekao je Čivljak za RTL Danas pa komentirao činjenicu da su virusom zaražene trudnice i tek rođena djeca, iako se prije tvrdilo kako za njih opasnosti nema:
"Možda su i tu medijima dane nepotpune infomacije. Trudnice nisu određene kao rizična populacija, kao neki drugi. Primjerice, kod gripe su one u rizičnoj skupini, ali po poznatim informacijama, ne možemo reći da su rizična populacija po pitanju koronavirusa. S vremenom će se moći reći više o tome kako virus utječe na njih i djecu. Zasad nisu zabilježeni veći brojevi zaraza kod njih, kao ni smrtni ishodi."
vezane vijesti
Svaki šesti Hrvat zatražio je propusnicu za kretanje i postavlja se pitanje koliko je to potrebno, odnosno, koliko mjere uistinu imaju smisla.
"Mislim da Stožer donosi sve odluke nakon dugog i ozbiljnog promišljanja, ništa ne ide preko noći.", tvrdi Čivljak i osvrće se na najavu o otvaranju tržnica uoči Uskrsa:
"Odluke će biti donesene kad se procjeni da je moguća i da neće biti opasnosti."
Sezona gripe polako je iza nas, a upravo se ta bolest često dovodila u vezu s koronavirusom, pa je Čivljak objasnio razlike između teških oblika obje bolesti:
"Slični su, to su respiratorne infekcije. Kod težih bolesnika su praktički isti tip bolesti, a i liječenja su slična, kao i krvna slika", pojasnio je i usporedio ovu epidemiju s onom SARS-a i MERS-a pa probao kazati kad bi moglo stići cjepivo:
"Cjepvia neće biti jer je dug put do njegove proizvodnje. Za uvođenje novog cjepiva treba ponekad i više godina, ponajviše zbog testiranja, zato je prerano govoriti o njemu u ovoj godini. Ukoliko znanstvenici dođu do spoznaja da neki od kandidata jesu sigurni i učinkoviti, donijet će se odluka o njegovoj primjeni. Svakih nekoliko godina pojavi se neki novi virus pa možemo vući neke paralele."
Ako ne bude cjepiva, možda je plazma lijek koji bi pomogao?
"Razmatraju se razni oblici liječenja i provode studije koji su bolji za primjenu, posebno teških bolesnika. Razmatra se da plazma onih koji su preboljeli bolesti, koristi kao lijek, no treba čekati rezultate dodatnih ispitivanja kod većeg broja ljudi. Imamo mogućnosti proizvesti takvu plazmu, ali potrebno je doći do plazme većeg broja oboljelih", zaključio je Čivljak.
