Obojica su, međutim, konstatirali kako se taj problem mora riješiti, baš kao što se mora naći rješenje za opću krizu u državi koja je, kako tvrde obojica, najozbiljnija još od okončanja rata.

"Nikada nismo bili u goroj političkoj situaciji od Daytona", kazao je novinarima u Sarajevu Čović nakon što su se sastali on, Izetbegović te Nikola Špirić, jedan od najbližih suradnika Milorada Dodika, u ulozi članova rotirajućeg predsjedništva Doma naroda parlamenta BiH, ne bi li dogovorili deblokiranje rada državnog parlamenta koje traje već duže od dva mjeseca zbog bojkota dužnosnika iz reda srpskog naroda.

Bojkot odnosno blokada donošenja odluka u Predsjedništvu BiH, državnom parlamentu i Vijeću ministara dužnosnici iz RS-a su nametnuli s ciljem da ishode ukidanje zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina što ih je u srpnju nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Od srijede je u RS-u na snazi i odluka parlamenta RS po kojoj se taj zakon neće primjenjivati na teritoriju ovog entiteta, zbog čega je SDA najavio podnošenje tužbe Ustavnom sudu BiH.

Pomaka na ovom planu nema, a Izetbegović je nakon sastanka novinarima kazao kako je spreman izravno razgovarati s Dodikom. On je dan ranije najavio kako će dužnosnici u Republici Srpskoj, nakon što su blokirali rad središnjih tijela državne vlasti, poduzeti i nove korake odnosno staviti izvan snage u tom entitetu zakone koji definiraju ulogu oružanih snaga BiH, državnih sigurnosnih agencija i pravosudnih tijela.

"Ovo je do sada najdirektniji udar na Daytonski sporazum. Ne možete udariti na Dayton a da ne udarite na mir", kazao je Izetbegović dodajući kako Ured visokog predstavnika (OHR) treba reagirati i obračunati se sa separatističkim i secesionističkim politikama u RS.

Čović i Izetbegović potvrdili su kako vladajuća hrvatska i bošnjačka stranka ostaju na podjednako udaljenim pozicijama u odnosu na izmjene izbornog zakona.

Predsjednik SDA kaže kako mu je Čović prenio poruku da HDZ nije za to da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se brisati etnički prefiks. Izetbegović tvrdi kako je to pak jedini način da se riješi pitanje provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava koji je utvrdio kako se građane BiH diskriminira kada im se uskraćuje pravo da se za članove Predsjedništva BiH kandidiraju ako nisu pripadnici jednog od konstitutivnih naroda i ako ne žive u entitetu iz kojega se takvi biraju.

Ustav BiH definira kako se iz Federacije BiH u Predsjedništvo biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak i iz RS jedan Srbin.

Prijedlog da se pitanje provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava riječi ukidanjem etničkih odrednica iznio je posebni američki izaslanik za reformu izbornog sustava BiH Matthew Palmer, no Čović je i u srijedu potvrdio kako je to za njegovu stranku neprihvatljivo rješenje jer bi se time doveo u pitanje duh ustava odnosno uloga koju imaju konstitutivni narodi.

Čović tvrdi kako bi bilo nužno potpuno promijeniti ustav BiH da bi se proveo Palmerov prijedlog.

"Sa sadašnje pozicije niti jedan predstavnik Hrvata neće prihvatiti da se konstitutivni narodi brišu iz ustava. Za to bi trebali dugi razgovori za koje sada nije vrijeme", kazao je Čović pozvavši sve da se usmjere na ograničene izmjene ustava i tako što prije riješe ovaj problem.

Po njegovu sudu sve što radi Dodik destruktivno je koliko i pokušaji da se od BiH napravi država bez konstitutivnih naroda.