Konačni rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 4. listopada trebali bi biti poznati do kraja idućeg tjedna, kada istječe rok za dostavu glasačkih listića nešto manje od 37 tisuća birača koji su se prijavili za glasovanje iz inozemstva, no već sada je moguće utvrditi odnos snaga među političkim strankama u budućim parlamentima na državnoj, entitetskoj te na razinama županija u Federaciji BiH
Temeljem stranačkih procjena o broju osvojenih mandata razvidno je da je otvoren cijeli niz kombinacija za uspostavu buduće izvršne vlasti u BiH, uključujući i onu koja bi pojedinačno najjače stranke pretvorila u oporbene.
U budućem Zastupničkom domu Parlamenta BiH Socijaldemokratska partija (SDP) mogla bi imati devet od 42 zastupnička mjesta, Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika sedam ili osam, a Stranka demokratske akcije (SDA) šest ili sedam.
Među pobjednike svakako spada i HDZ BiH jer je ta stranka, iako će imati tek četiri zastupnika, osvojila uvjerljivo najveći broj glasova u županijama s hrvatskom većinom.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH tako će imati 11 od 30 zastupničkih mjesta, u Zapadnohercegovačkoj 13 od 23, u Posavskoj 10 od 21.
Stabilnu koaliciju na državnoj razini predstavljao bi savez upravo ovih najjačih stranaka, no njihovi su predstavnici već u startu krajnje suzdržani u prognozama je li ona i ostvariva.
'Sa SDP-om i o SDP-u opće ne želimo voditi postizborne razgovore', ponovno je izjavio glavni tajnik SNSD-a Rajko Vasić, ponavljajući tako ranije iskazana stajališta svog stranačkog vodstva.
SNSD-ovo odbijanje koaliranja sa SDP-om samo je pojačano nakon potvrde iz središnjice SDP-a u Sarajevu kako će inzistirati da njihov predsjednik Zlatko Lagumdžija dobije mandat predsjednika Vijeća ministara BiH.
Vasić je u izjavi koju u četvrtak prenosi Dnevni avaz ponovio kako bi novi predsjednik vlade morao biti Hrvat, jer se mora pridržavati nepisanog pravila nacionalne rotacije, ne samo zbog Vijeća ministara, nego i zbog svih drugih tijela vlasti na državnoj razini.
I predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, za kojega se pretpostavlja da pretendira na poziciju predsjednika vlade, izrekao je teške optužbe na Lagumdžijin račun ocijenivši da se SDP ponaša 'gore od bilo koje radikalne bošnjačke stranke'.
'Lagumdžija bi sve uzeo sebi, a onda bi Hrvatima dodijelio mrvice', kazao je Čović lokalnim medijima u BiH, ponovivši kako mandat predsjednika Vijeća ministara treba pripasti Hrvatima odnosno HDZ-u BiH kao najjačoj stranci među njima.
Sam Lagumdžija se za sada ne upušta u javnu raspravu o tome pitanju, no iz SDP-a je u srijedu priopćeno da ta stranka 'neće pristati na ucjene prilikom formiranja vlade na bilo kojoj razini'.
Lagumdžija je ovo prenio ravnatelju američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) iz Washingtona Kennethu Wollacku, s kojim se sastao u Sarajevu.
Pritom je istaknuo kako je SDP na proteklim izborima dobio mandat da provede promjene u zemlji te kako će samo na tim temeljima graditi odnose s drugim strankama.
Jednostavni matematički zbroj pokazuje kako je, ne bude li dogovora sa SNSD-om i HDZ-om BiH, SDP-u na raspolaganju i pokušaj koaliranja s drugim manjim strankama, uz uvjet da na to pristane SDA
U tom bi slučaju udio u vlasti u ime bosanskih Srba umjesto SNSD-u mogao biti ponuđen Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) i Partiji demokratkog progresa (PDP)
S druge strane, SNSD i HDZ BiH rado bi vidjeli novu izvršnu vlast bez SDP-a, a srdačno bi kao partnera prihvatili Savez za bolju buudćnost (SBB) Fahrudina Radončića, za kojega i Dodik i Čović imaju samo riječi hvale.
Problem im je međutim to što SDA odbija svaku mogućnost koaliranja sa strankom medijskog tajkuna koji je njezine istaknute dužnosnike, uključujući predsjednika stranke Sulejmana Tihića i kandidata za predsjedništvo BiH Bakira Izetbegovića, napadao i vrijeđao tijekom predizborne kampanje.
Na tijesnu no stabilnu većinu SDA i SDP mogu računati u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH jer će ondje zajedno imati 51 od 98 zastupničkih mjesta, no i tu moraju naći zajednički jezik s HDZ-om BiH
Važnije od 12 HDZ-ovih mandata u Zastupničkom domu jest to što će na temelju rezultata izbora za županijske skupštine HDZ BiH osiguratikontrolu nad Domom naroda federalnog parlamenta koji može blokirati donošenje zakona
Iako najjači u Narodnoj skupštini Republike Srpske, SNSD će također biti prinuđen na koaliranje s nekim manjim strankama.
Sa 38 osvojenih mjesta u tom zakonodavnom tijelu, SNSD nije uspio ostvariti jedan od najvažnijih izbornih ciljeva - dobiti 42 od 83 zastupnička mandata, no to Dodiku ipak neće biti većom zaprekom za uspostavu izvršne vlasti na entitetskoj razini.
Upravo će uspostava izvršne vlasti u BiH nakon izbora, kako se najavljuje, biti glavnim predmetom razgovora koje će s čelnicima političkih stranaka iz BiH u Sarajevu ovog tjedna voditi povjerenik Europske unije za proširenje Štefan Fuele, a potom idućeg tjedna i američka državna tajnica Hillary Clinton.
