'Zasad smo nabavili dodatne kontejnere da otpad ne bi bio na otvorenom, a i s padom broja pacijenta otpada je nešto manje pa tvrtka s kojom imamo ugovor trenutačno može zbrinuti i dio onog što je zaostalo proteklih mjeseci', kaže prof. dr. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava za Jutarnji list.

Od kada je postala covid-bolnica, KB Dubrava dnevno stvara i preko tri tone infektivnog otpada na dan, što je postalo previše za tvrtku s kojom bolnica ima ugovor za odvoz. Početkom mjeseca posjetila ih je inspekcija, a za tjedan dana im istječe rok da problem riješe.

Prije koji dan u promemoriji Ministarstvo zdravstva "priznaje" da je iz tvrtke s kojom KB Dubrava ima ugovor davno stiglo upozorenje, a potom objašnjava tko je za što nadležan, odnosno da je "glavno" Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. No, dodaje se da Zakonom o održivom gospodarenju otpadom "nije propisana mogućnost izuzeća da se u izvanrednim okolnostima, kakva je ova situacija prouzročena pandemijom covida-19, omogući pravnim i fizičkim osobama prenamjena djelatnosti i to brzim/pojednostavljenim postupkom".

"Uputa" je da bolnice trebaju imati ugovore za odvoz, a ako ta tvrtka ne može ispunjavati ugovorenu obvezu, "nađite si drugu".

No, rješenja ima, i to ne samo s ad hoc spalionicom u cementari u Našicama, nego s inovacijskom hrvatskom pameti koju bi mogla instalirati svaka bolnica i u konačnici smanjiti troškove, piše Jutarnji list. Naime, tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca ima specijalno postrojenje za spaljivanje i kremiranje infektivnog medicinskog otpada, a projekt se 'prigodno' zove Kremator. Riječ je o tvrtki koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom i servisiranjem strojeva i opreme za zaštitu okoliša te gospodarenje otpadom.

'Imamo tehnologiju koja to može riješiti, i to ne samo otpad iz bolnica, nego i iz staračkih domova, ambulanti, zatim i stare lijekove, odnosno sav opasni otpad. Vreće s otpadom stavljaju se u stroj koji sve usitnjava, a potom spaljuje na temperaturi od 800 do 1200 Celzijevih stupnjeva.

Uređaji su različiti, odnosno različitog kapaciteta. Za najveće bolnice moguće je zbrinjavanje do 10 kg u minuti, a za one manje, šest ili tri u minuti. Drugim riječima, u jedan sat 600 kilograma. Taj naš uređaj ima sve europske ateste o zadovoljavanju normi zaštite okoliša. Ono što ostaje nakon spaljivanja ide u kompostane ili se zbrinjava metal ako ga je bilo, npr., od injekcija', objašnjava Đuro Horvat, direktor Tehnixa za Jutarnji list.

Spalionica koja bi se mogla instalirati u bolnicama stoji 2-5 mil. kuna, što je u prosjeku godišnji trošak odvoza i zbrinjavanja otpada zdravstvenih ustanova. Upiti u Tehnix stižu iz europskih, ali i dalekih zemalja poput Emirata, a u Hrvatskoj očito zasad nema sluha za to rješenje.