Crkva u Hrvatskoj mora razvijati odnose s javnošću i prilagođavati se novim okolnostima, a svećenici trebaju biti otvoreniji i koristiti se modernom tehnologijom za komunikaciju s javnošću, istaknuto je u petak u Splitu na međunarodnome simpoziju 'Vjera u medijima - mediji u vjeri' koji je organizirao Katolički bogoslovni fakultet
Crkva treba još više razvijati odnose s javnošću i prakticirati uzrečicu: 'Radi dobre stvari, ali i pričaj o tome'', rekao je profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko u izlaganju s temom 'Imidž Katoličke crkve u hrvatskoj javnosti i mogućnosti upravljanja njime'.
Po njegovim riječima, Crkva u Hrvatskoj imala bi znatno 'bolji imidž o svojem djelovanju i svemu onome dobrome što radi kada bi to bolje pokazivala javnosti'.
'Čujemo iz Crkve primjedbe kako mediji ne prikazuju najbolje sve ono što ona radi. Ja bih okrenuo priču i rekao da se Crkva možda dovoljno i ne trudi prikazati sve ono dobro što radi - od socijale, karitativnih i odgojnih aktivnosti do očuvanja kulture i povijesne baštine. To su silni doprinosi Crkve hrvatskome društvu, međutim ona to ne komunicira s javnošću', istaknuo je Skoko.
'Crkva se mora prilagođavati'
Također je rekao kako trendovi pokazuju da se Crkva 'mora prilagođavati novim okolnostima' te da svećenici moraju biti otvoreniji, koristiti se modernom tehnologijom u komunikaciji i izravno se obraćati javnosti".
Po njegovoj ocjeni, u Hrvatskoj površnim pristupom medija 'nastaju dojmovi o Crkvi i biskupima' te se na taj način stvara 'pseudostvarnost'. 'U kulturi spektakla ljudi nemaju vremena prosuđivati, nego se prepuštaju stereotipima medija', rekao je Skoko.
Istaknuo je da se u Hrvatskoj umnožavaju mediji, ali se time dobiva 'sve više istoga' jer njihova kvantiteta nije praćena porastom kvalitete.
Papa Franjo uklopljen u društvo spektakla
Profesor osječkog Sveučilišta Ivica Šola u izlaganju s temom 'Slika vjere i Crkva u hrvatskim medijima' upozorio je na paradoks u hrvatskim medijima glede odnosa prema papi Franji, kojeg se pozitivno prikazuje, i Crkvi koju se predstavlja negativno.
'Radi se o paradoksu koji sam nazvao 'Papa da, Crkva ne', tako što se o papi Franji govori sve najbolje, a o Crkvi sve najgore, ali - kako to Crkva može biti loša ako je odgojila papu Franju i ako je on izrastao iz njezina stabla', istaknuo je Šola. Podsjetio je da se i u Bibliji navodi kako 'ne može loše stablo roditi dobrim'. Mediji prate crkvene događaje 'logikom političkih događaja, ne promatra se papinska služba, nego se Papa gleda kao celebrity i papa Franjo se kao vjerski poglavar uklopio u to društvo spektakla', ocijenio je Šola.
Profesor Američkog sveučilišta u Rimu Davor Džalto rekao je da su suvremene medijske slike zavodljive i 'nisu kompatibilne s onim o čemu govori kršćanstvo'.
'Svi su mediji ograničavajući i iluzorno je od njih očekivati da potpuno prenesu ono što su načela kršćanske vjere. Treba s punom sviješću o ograničenosti medija razmisliti na koji se način njima koristiti za prenošenje nekih aspekata kršćanske vjere', rekao je Džalto.
Jerko Valković s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu rekao je kako Crkva u javnosti ne stvara samostalnu sliku o sebi, nego je to 'uvjetovano medijima', a internet kao novi medij u 21. stoljeću 'otvara novu granicu punu opasnosti i obećanja'.
