Epidemiološke mjere s ciljem sprečavanja širenja zaraze u bolničkom sustavu dovele su u 2020. do 20-postotnog pada obrađenih slučajeva, što otvara pitanje zdravstvenih posljedica za pacijente koji nisu na vrijeme obavili pregled, dobili dijagnozu te primili odgovarajuću terapiju, zahvat ili medicinski savjet.

Teško je procijeniti koji se broj pacijenata koji nisu primljeni u javnim bolnicama snašao tako što je zatražio medicinsku uslugu u privatnim zdravstvenim institucijama, ali dobro upućeni govore kako su pojedine privatne klinike bilježile vrlo visoki rast.

Nominalno gledano, najveće minuse zabilježile su najveće bolnice. KBC Zagreb imao je 14.903 manje slučajeva (-22 posto), KBC Sestara milosrdnica 12.674 manje (-25 posto) i KBC Split -8935 (-19 posto). Postotno gledano, najveći minus zabilježen je u DB Srebrnjak - 1369 slučajeva manje ili -45 posto.

Iako zvuči zabrinjavajuće da se broj operacija krajnika odnosno mandula smanjio u jednoj godini za 2130 slučajeva, dramatičnijim se čine minusi koji nominalno nisu toliko veliki, ali se odnose na dijagnostiku, zahvate i terapije kod teških bolesti.

Primjerice, pomalo nestvarno zvuči podatak kako je u 2020. godini zabilježeno 26,2 posto ili 338 manje pacijenata na kojima je obavljen kirurški zahvat zbog karcinoma pluća ili bronha.

Drugi zabrinjavajući primjer jest značajan pad kirurški liječenih pacijenata zbog kolorektalnog karcinoma. Tu se radi o minusu od 16,1 posto ili 246 pacijenata manje nego u 2019. Kod ovog smanjenja valja voditi računa da je Hrvatska prema postotku preživljavanja kolorektalnog karcinom i prije covida te potresa bila među najgorim državama u EU, odmah uz bok Mađarske, donosi Jutarnji list.