Milanović je rekao da se razmatra konverzija kredita u kune po uzoru na model koji je primijenila Mađarska krajem prošle godine, javlja N1.

'Srećom, hrvatski bankarski sustav bio je dosta pouzdan. Nikad nije bio izložen rizičnim zaduživanjima i ne postoji znak bankarske krize u Hrvatskoj. Nisu bili dovoljno oprezni kada su nudili jeftine kredite prije šest, sedam i osam godina. Banke će morati preuzeti trošak u ovom slučaju. Osim toga, razmatramo mogućnost uvođenja posebne izlazne klauzule koja bi se primjenjivala retroaktivno pa će ljudi morati procijeniti žele li ostati u nekretnini ili odustati od nje kao vlasnik i u njoj boraviti kao podstanari. Čak i ako će to utjecati na njihovu kreditnu sposobnost', kazao je Milanović.

'Čuvao sam municiju tri godine i bio vrlo blag prema bankama. Sada i one moraju sudjelovati u rješenju', rekao je Milanović.

Milanović je prvi put javno potvrdio da se razmatra model sličan jednom od rješenja koje je, između ostalih, ponudila Hrvatska narodna banka.

Kako su ranije objasnili u HNB-u, to bi značilo da se bez zakonskih intervencija u odnose osmisli paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motivirale na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima. U današnjoj situaciji u interesu je banaka riješiti taj problem, budući da su cijene nekretnina niske, tržišta nelikvidna, a šansa naplate od klijenta nakon prodaje nekretnine vrlo je mala. Zato je bankama u većini slučajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini, bolje od deložacije. Takva su rješenja bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku. Da bi banke preuzele aktivniju ulogu u kreiranju rješenja, potrebno ih je podržati regulativom. Takva bi rješenja bila preugovaranje kredita polazeći od današnje vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti dužnika, a u krajnjem slučaju prijenos nekretnine na banku s dugoročnim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnine. Tijekom trajanja zakupa klijent bi imao mnogo niže troškove nego što ima danas, a zbog posebnih bi poreznih bonifikacija bio u prednosti pri ponovnoj kupnji iste nekretnine. Nositelji su u tom slučaju banke, HNB i Vlada RH.

Premijer Milanović kazao je i da se razgovaralo o ulasku Republike Hrvatske u Schengensku zonu, što je ocijenio iznimno značajnim pitanjem za našu zemlju. Pojasnio je da će Hrvatska 1. srpnja 2015. godine, kada je najranije moguće, poslati zahtjev za članstvo i ulazak u Schengensku zonu. Kazao je da Hrvatska puno očekuje od ulaska u schengenski prostor jer smo turistička ekonomija, zavisimo od profitabilne turističke industrije te slobode kretanja i sigurnosti naših gostiju, koji su većinom iz zemalja EU.