'Investicijski ciklus ide u krivom pravcu - ulažemo stotine milijune eura u presušene akumulacije', tvrdi Goran Šafarek, predsjednik udruge, koji kaže da pred velikim hidroenergetskim planovima prioritet trebaju biti neiskorišteni kapaciteti obnovljivih izvora energije prvenstveno zbog ekoloških šteta čije se vrijednosti neprestano zanemaruju.

To što je HEP samo zbog suše u prvom tromjesječju ove godine već izgubio 60 milijuna eura, smatra Šafarek, nije slučajno.

'Zemlje u regiji i ove se godine suočavaju s energetskom krizom. Slovenija je smanjila proizvodnju električne energije iz hidroelektrana pa su zbog uvoza struje moguća i poskupljenja. Slično se dešava u Srbiji, BiH, Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj. HEP je zbog suše u prvom tromjesečju ove godine izgubio već oko 60 milijuna eura. Situacija trenutno nije nimalo bolja. Ovisnost o hidroenergiji sada skupo plaćamo', upozorava Šafarek, biolog i autor knjige 'Rijeke Hrvatske'.

Šafarek tvrdi da Hrvatska elektroprivreda prilikom planiranja velikih hidroenergetskih investicija poput HE Ombla i HE Dubrovnik 2 zanemaruje poremećaje u okolišu kao dio gospodarske računice.

'Štete od hidroelektrana uključuju ukopavanje korita rijeka te pad podzemnih voda, što dovodi do sušenja polja i šuma, nedostatak sedimenta uzrokuje eroziju i potrebu za sanacijom korita te mnoge druge poremećaje. HEP te štete banalizira, kao što u slučaju Ombla posljedice prikazuje na nekoliko šišmiša', poručuje.

U blizini izvora Omble na početku zaljeva Rijeka dubrovačka u Dubrovniku HEP planira izgraditi HE Omblu snage 68 MW s planiranim troškom od 154 milijuna eura. Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nedavno je s Vladom Republike Srpske u susjednoj BiH dogovorio zajedničku gradnju HE Dubrovnik 2 snage 300 MW, koja bi stajala 170 milijuna eura.

Iako je HE Dubrovnik 2 dio velikog projekta Gornji horizonti kojim RS planira izgraditi još tri hidroelektrane, ali prethodno preusmjeriti vode iz sliva rijeke Neretve u južniju Trebišnjicu, na banjalučkom sastanku nije govoreno o utjecaju na dolinu i deltu Neretve, koja živi od poljoprivrede.

Prema podacima Grada Metkovića, na oko 12 tisuća hektara u hrvatskom dijelu doline Neretve godišnje se proizvodi 80 tisuća tona voća i povrća. Od poljoprivrede živi oko 30 tisuća tamošnjih stanovnika. Zbog ranijih hidroenergetskih projekata uzvodno u susjednoj BiH dolina već sada pokazuje nedostatak slatke vode i prodor morske što uzrokuje zaslanjivanje.

U slučaju gradnje HE Ombla nije analiziran utjecaj na krški sustav i izvor pitke vode za Dubrovnik, o čemu je ranije upozoravala Zelena akcija.

Jagoda Munić iz Zelena akcije poručila je da studija utjecaja na okoliš HE Ombla nije odgovorila na pitanje kako će se gradnja ugrađivanjem podzemne brane i razine vode u špiljskom sustavu odraziti na ukupan hidrorežim područja, jer će se branom stvoriti podzemna akumulacija površine 600 četvornih kilometara.

'Treba naglasiti da bi HE Ombla potopila špiljski sustav Vilina jama – Ombla koji ima vrlo visoku bioraznolikost te je u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja - Natura 2000. Nadalje, akumulacija bi se nalazila u najtrusnijem području u Hrvatskoj, a znanstveno je dokazano da akumulacijska jezera hidroelektrana povećavaju učestalost potresa. Važno je također napomenuti da, ukoliko dođe do problema prilikom izgradnje HE Ombla, osim štete za prirodu, može doći i do nestašice pitke vode za grad Dubrovnik koji se njome opskrbljuje iz izvora Omble', upozorila je Zelena akcija.

Paralelno s protivljenjima hrvatskih eko-udruga hidroenergetskim planovima nezadovljstvo raste i u susjednoj BiH, i to na političkoj razini. Dogovor o zajedničkoj gradnji HE Dubrovnik 2 osudio je predsjedavajući Predsjedništva BiH-a Bakir Izetbegović ocijenivši ga protuustavnim, jer RS ne smije samostalno sklapati međudržavne sporazume bez odluke Parlamenta BiH. Tome su se pridružili Institut za istraživanje genocida Kanada (IIGK) i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) zatraživši zaustavljanje Gornjih horizonata zbog utjecaja na sliv Neretve, i to mimo federalne procedure.

Kao alternativu velikim hidroenergetskim ulaganjima u tako nesigurnoj i nedorečenoj situaciji Šafarek podsjeća na neiskorištenost obnovljivih izvora energije - sunca, vjetra, biomase i bioplina, uz ulaganje u energetsku učinkovitost i štednju.

'Ti izvori energije otvorili su na tisuće radnih mjesta širom Europe', kaže Šafarek.

Analiza UN-ova programa za razvoj iz 2010. godine pokazala je da zahvaljujući rastu investicija u sektoru obnovljivih izvora energije raste i broj zaposlenih, pa je prije dvije godine broj radnika u Njemačkoj bio 260 tisuća, a u Španjolskoj 200 tisuća.