Danas se obilježava sjećanje na dan kada je Sabor 1991. jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza RH s bivšom SFRJ. Prethodnog dana, 7. listopada, istekao je tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Moratorij je tražila tadašnja Europska zajednica, kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Na dan isteka moratorija zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, pa je povijesna sjednica na kojoj je Vladimir Šeks pročitao Odluku održana na tada tajnoj lokaciji, u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Razgovarali smo sa sudionicima te saborske sjednice, tadašnjim ministrom vanjskih poslova akademikom Davorinom Rudolfom te tadašnjim predsjednikom Vlade nacionalnog jedinstva Franjom Gregurićem, koji su se za tportal prisjetili tog povijesnog dana
Valja ponajprije istaknuti kako Hrvatska danas slavi četvrt stoljeća svoje neovisnosti, no mnogi građani još uvijek ne znaju što se obilježava svakog 8. listopada. Naime, tog dana je Hrvatski sabor utvrdio da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ijedno tijelo dotadašnje SFRJ i ne priznaje ijedan pravni akt bivše federacije koja više kao takva ne postoji. Ta je odluka donesena nakon isteka tromjesečnog moratorija na ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, donesenu 25. lipnja kada, pak, obilježavamo Dan državnosti
Samo je jedan pravi Dan neovisnosti
Prisjećajući se te legendarne sjednice u INA-inoj zgradi u Šubićevoj ulici, akademik Davorin Rudolf, koji je prijelomne 1991. bio šef hrvatske diplomacije, tvrdi kako je Hrvatska postala neovisna i suverena država 25. lipnja 1991, kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH. Te odluke, ističe, moratorijem 'nisu stavljene izvan snage', ali i dodaje kako je upravo taj lipanjski dan, po njegovu mišljenju, pravi Dan neovisnosti, dok je praznik 8. listopada zapravo jedan 'nosens'.
'Moram istaknuti kako je prije 25. godina, 25. lipnja tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan rekao jednu vrlo bitnu rečenicu koja glasi 'Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život'. Potom su zazvonila zvona s crkve Svetog Marka i od tog dana je počela živjeti nova država u međunarodnoj zajednici. Za mene je taj datum jedan od najvažnijih u životu, budući da se on može poistovjetiti i s privatnim životom. To je poput rođenja djeteta jer to rođenje vuče pravne učinke i mehanizme. Od tog dana za nas više nije bilo Jugoslavije koja je dotad bila odgovorna za sve postupke. Tog dana sami smo postali odgovorni za sve što se događa i što će se dogoditi', prisjetio se Rudolf koji ističe kako smo tog dana postali subjekt koji ima pravo na samoobranu i na sve ono na što jedna država ima pravo.
Na Dan neovisnosti država postaje članicom međunarodne zajednice, ističe Rudolf, te od tog dana počinje vrijediti opće međunarodno pravo koje obvezuje sve države, a koje štiti njezinu neovisnost i suverenost, pravo na opstanak, jednakost, komuniciranje s drugim državama, poštovanje dostojanstva, ali i niz obaveza. Upravo na temelju tih činjenica za Rudolfa je neosporno kako je Dan neovisnosti Republike Hrvatske samo jedan – 25. lipnja.
