Dan planeta Zemlje, obilježava se svake godine 22. travnja na svim kontinentima brojnim događajima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša, a ove godine pod sloganom 'Trees for the Earth' (Idemo saditi) zato što drveće pomaže umanjiti štetno djelovanje klimatskih promjena. Obilježavanje toga dana usmjereno je ka zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i želi skrenuti pozornost na opasnosti koje prijete životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.
Počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona diljem SAD-a održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a prozvane su "Nacionalnim skupom o okolišu".
Obilježavanje Dana na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kada je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta, što je dalo veliki poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine. UN je 2009. godine proglasio 22. travnja i "Međunarodnim danom majke Zemlje". U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.
Zelena akcija poručila Vladi da trajno odbaci Plomin C i bušenje Jadrana
Iz najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije poručili su kako su im ove godine glavna tema za Dan planeta Zemlje klimatske promjene te fosilni projekti u Hrvatskoj. Zelena akcija od Vlade traži da, nakon što je u siječnju usvojila moratorij na Plomin C i bušenje Jadrana, sada trajno odbaci te projekte kako bismo izašli iz fosilne ere te da se okrene niskougljičnom razvoju.
'Nakon što predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak 22. travnja potpiše globalni klimatski sporazum u New Yorku, bit će nužno taj sporazum ratificirati i u Hrvatskom saboru. Ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice klimatskih promjena, nužno je da globalna prosječna temperatura ne poraste za više od dva stupnja Celzijusa. Preko 1000 znanstvenika međuvladinog panela za klimatske promjene je složno da zbog toga čak 80 posto poznatih nalazišta ugljena, nafte i plina mora ostati neiskorišteno. Drugim riječima, ako odlučimo i dalje koristiti fosilna goriva, pa čak i istraživati nove lokacije, jasno je da srljamo u propast', izjavio je za Hinu predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.
