Svjetska televizijska premijera filma izazvala je "veliku pozornost i emotivna reagiranja gledatelja na društvenim mrežama", navodi RTS o filmu srbijanskog redatelja Predraga Antonijevića i scenaristice Nataše Drakulić.

Ocjena srbijanskog javnog servisa je da se film "gledao u tišini, uz suze i poruke da se takvi zločini ne smiju zaboraviti" i da se "nikada više ne ponove", te da je imao udio gledanosti od 50,3 posto u odnosu na sve druge televizijske postaje u Srbiji.

Film "Dara iz Jasenovca", predstavljen je kao "srpska povijesna drama" i nastao je "na temelju autentičnih svjedočenja preživjelih logoraša bavi se ratnim zločinima i zločinima koji su se dogodili u koncentracionom logoru Jasenovac" i koji je istodobno bio i "logor za istrebljenje tijekom Drugog svjetskog rata", navodi se.

Film su financijski poduprle vlade Srbije i Republike Srpske Filmski centar Srbije i brojne institucije, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je u nedjelju da je država pomogla film, naglasivši kako je to bilo na njegovu inicijativu.

"Gledao sam film, nisam netko tko s umjetničke strane može to promatrati, ali film mi se dopao, jako je težak, ali veoma važan za naš narod. Konačno se netko sjetio da napravi film o mjestu najvećeg stradanja našeg naroda ikada. Ne postoji nijedno veće stratište srpskog naroda od logora Jasenovac", rekao je u nedjelju predsjednik Vučić.

U izjavi novinarima u beogradskoj zračnoj luci gdje je dočekao prvi kontingent cjepiva AstraZenece, uvezenog iz Indije, Vučić je istaknuo da je ponosan na činjenicu 'što su se poslije 75 godina neka država, predsjednik i neka vlada sjetili' da bi trebalo pomoći film koji govori 'o našim žrtvama u Drugom svjetskom ratu i našem mnogostradalnom narodu'.

Film "Dara iz Jasenovca" bio je kandidat Srbije za Oskara u kategoriji za najbolji strani film izvan engleskog govornog područja, potaknuo je iznimno emotivna reagiranja srbijanske javnosti, ali i brojne polemike koje se, uz niz profesionalnih zamjerki, poglavito odnose na njegove umjetničke domete.

Film nije ušao u uži izbor 15 najboljih filmova za Oskara u svojoj kategoriji, a izazvao je podijeljena stajališta i međunarodnih kritičara.

"Pozitivne kritike su pohvalile film zbog bavljenja manje poznatom epizodom Drugog svjetskog rata, o kojoj međunarodna javnost malo ili uopće ne izvješćuje, dok su negativne kritike istaknule njegovu ulogu u nacionalističkim propagandnim ciljevima Vlade Srbije", navedeno je na Wikipediji.

Radio-televizija Srbije je upozorila na pisanje američkog časopisa Variety u tekstu pod naslovom "Film o holokaustu s upitnim namjerama", pa, među ostalim, navodi kako kritičar tog lista "nije imao suštinskih zamjerki na film, već smatra da su pobude za snimanje takvog filma problematične".

Istaknuvši kako se nisu svi filmski kritičari složili s tom ocjenom, RTS prenosi i niz pozitivnih kritika, među kojima i ocjenu Hermana Dhaliwala koji je za specijalizirani portal Cinemasanctum istaknuo da je to "vrlo dobro snimljen film i jedan od prvih značajnih filmova koji se bavi nepravdama i zločinima koji su počinjeni u hrvatskim logorima tijekom Drugog svjetskog rata i njihovom doprinosu genocidu nad Srbima".

Također, RTS navodi i ocjene povjesničara Roryja Yeomansa, autora knjige "Visions of Annihilation: the Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945". (Vizije istrebljenja: Ustaški režim i kulturna politika fašizma) kako je "samo nekoliko recentnijih filmova o holokaustu izazvalo toliko kritike i čvrstih mišljenja koji nemaju mnogo veze sa samim filmom".

Yeomans je rekao da se i prije prikazivanja u Srbiji film "našao na meti mnogih američkih i britanskih filmskih kritičara".

"Trebalo bi imati na umu da je 'Dara iz Jasenovca' igrani film, a ne dokumentarac", te da je "povezivanje događaja i likova u dramske svrhe standardni dio filmske konvencije", smatra Yeomans uz ocjenu da je "to je vrsta pogreške koju je trebalo izbjeći".

Poslije televizijske premijere filma "Dara iz Jasenovca" očekuje se i njegovo prikazivanje u kinima.