Plomin 3, Ombla, Marišćina, golf na Srđu, vjetroelektrana u Fužinama - za neke su to investicijski projekti, a za druge tipičan primjer prisvajanja javnog dobra za osobnu korist. Upravo su nevladine udruge i brojne inicijative pomogle u dizanju svijesti građana o svojim pravima pa ćemo prvi puta u Dubrovniku imati i referendum o projektu golfa na Srđu. Kako je došlo do toga da se više od 20 posto Dubrovčana izjasni za referendum, Media servisu je objasnio Đuro Capor iz inicijative Srđ je naš.

'Ljudi su shvatili da se iza naziva investicija često krije otimanje prirodnih resursa, to je razlog zašto su Dubrovčani tako srčano davali potpise i to je razlog zašto smo omogućili građanima referendum', zaključio je Capor. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović priznao je na jednom od ovogodišnjih saborskih aktualnih prijepodneva da treba vratiti povjerenje u studije na utjecaj okoliša.

'Ono što u prošlosti nije učinjeno, a to je da se uvede reda i da oni koji naprave jednu ili dvije studije koje ne prođu na stručnim povjerenstvima, da im se ukinu dozvole', zaprijetio je Zmajlović. No, Enes Čerimagić iz Zelene akcije smatra da je revolt posljedica sustavnog ignoriranja građana od strane institucija.

'Val referenduma je način na koji građani poručuju da se žele uključiti u donošenje odluka i da neće dopustiti da se o prirodnim resursima, koji svima pripadaju, odlučuje na jednom mjestu i za potrebe partikularnih i netransparentnih interesa', smatra Čerimagić.

Ipak, na kraju ništa ne može proći bez politike. Zeleni su u Europskom parlamentu četvrti klub po snazi, a na nedavnim izborima dugogodišnji aktivist Toni Vidan neuspješno im se pokušao pridružiti. Zašto toliko zaostajemo za Europskom Unijom i hoće li se stanje promijeniti nabolje za zelenu opciju? Vidan smatra da Hrvatska kasni u političkim procesima za Europom, a to se preslikalo i na zelenu opciju koja je razjedinjena. No, moglo bi krenuti na bolje.

'Nefunkcioniranje postojećeg modela razvoja postaje sve jasnije, tako da potraga za novim oblicima razvoja, a zelena opcija je najevidentnija alternativa, mislim da daje vjetar u leđa mogućim novim zelenim političkim inicijativama', zaključio je Vidan. Iako se fraza održivi razvoj često mogla čuti iz usta vladajućih, zanimljivo je da je od 2007. čak 83 posto zahtjeva dobilo prolaznu ocjenu utjecaja na prirodu. A stav političke većine je da Hrvatska neće biti rezervat prirode u kojem nije moguća gradnja, tako da se ne trebamo čuditi ako u budućnosti iskrsne još neka ekološko-investicijska afera.