Debata svih debata

'Migranti u Ohiju jedu pse i mačke', vjerojatno je jedino što ste zapamtili iz prve debate kandidata za Bijelu kuću. Ovu je rečenicu izrekao, ne treba dvaput pogađati, Donald Trump, koji je po unisonoj ocjeni gubitnik debate, iako on sebe smatra pobjednikom. Kamala Harris također nije ostala imuna na netočne tvrdnje, uvjeravajući javnost da će Trump, ako zasjedne u Bijelu kuću, potpisati zabranu abortusa, što je njezin protivnik u više navrata demantirao. Ipak, opći je dojam da su oba kandidata galvanizirali svoje biračko tijelo u potrebnoj mjeri, uz blagu prednost Kamali Harris koja je, analitičari se slažu, bolje iskoristila teme u kojima je Trump izgubio fokus. No što im sve te debate vrijede kad o pobjedniku izbora ionako odlučuje…

'Mačkarica'

...Taylor Swift, a tko drugi. Kao i 2020. kad je stala iza Joea Bidena, najveća pop zvijezda današnjice odlučila je podržati demokrate i pokazati put dvjema ključnim demografskim skupinama: mladima koji u velikom broju po prvi puta izlaze na birališta, ali i sredovječnim ženama čiji veći izlazak je bio presudni uteg na prošlim izborima. 'Mislim da je Kamala čvrsti i nadareni vođa i vjerujem da možemo postići puno više u ovoj zemlji ako nas vodi mir, a ne kaos', napisala je Swift na Instagramu dan nakon debate, a svoj apel mladima da se registriraju za glasanje i javno ponovila dan kasnije primajući čak sedam nagrada na dodjeli Video Music Awards. Novost u odnosu na izbore prije 4 godine je što je i Donald Trump nabacio podršku iz redova slavnih, u njegovom slučaju dvorske lude koju namjerava zaposliti kao kontrolora učinkovitosti vlade, Elona Muska. Musk u svom sistematskom trolanju nije izdržao provocirati, kako ju je prozvao njegov budući šef Trump, mačkaricu Swift, ponudivši je da posvoji jedno od njegove djece kako bi se manje bavila mačkama. Ovaj blentavi vapaj zasad je ostao bez odgovora.

Rat se mijenja iz temelja

Vijest tjedna kad je riječ o ratu u Ukrajini dosad su najkonkretniji signali da će SAD dopustiti Ukrajini korištenje raketa dugog dometa, što bi uvelike promijenilo tijek rata i, ako pitate ruske vojne blogere, otvorilo mogućnost da Kijev izravno napadne Moskvu. Dva vodeća čovjeka američke administracije – prvo sam Joe Biden, a potom i državni tajnik Anthony Blinken koji je na isti dan kad i Andrej Plenković boravio u Kijevu – dali su naslutiti da je odluka o tome već donesena. Takva saznanja, čini se, ima i Vladimir Putin, koji kaže kako bi to zapravo predstavljao napad Zapada na Rusiju, a što, tvrdi, ne bi prošlo bez odgovora na teritorij zapadnih zemalja.

Amerikanci i Rusi - braća u svemiru

A dok čelnici svjetskih velesila smišljaju kako će planet nestati s lica zemlje, njihovi svemirski misionari i dalje uspješno surađuju u pokušajima da se ljudi evakuiraju s ovog planeta. Tako su dvojica Rusa i Amerikanac s ruskog kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru lansirani u raketi Sojuz-25 prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Svemir je jedno od posljednjih područja u kojem Rusija i SAD i dalje surađuju unatoč ratu u Ukrajini. U sklopu sankcija protiv Rusije, zapadne zemlje raskinule su partnerstvo s Roskozmosom, ali letjelice Sojuz i dalje se koriste za prevoženje posada na ISS.

Od Yagija do Borisa

Kad smo već kod svemira, evakuacija na isti će nam, sudeći po galopirajućim indikatorima klimatskih promjena, biti potrebna prije nego što mislimo. Ovotjedno izdanje meteoroloških šokova na obale Vijetnama i Tajlanda donijelo je tajfun Yagi, čija bilanca smrtno stradalih je do kraja tjedna samo u Vijetnamu premašila 150. U naše je, pak, krajeve stigla ciklona Boris koja je temperaturu srušilo za više od 20 stupnjeva u jednom danu, dok su se na regiju sručile padaline koje su opet pokazale slabost komunalne i stambene infrastrukture. Slovenci koji su izgubili kuće u prošlogodišnjoj poplavi, pa ih nekako pokrpali, opet ostaju bez istih, dok ostale alpske zemlje na visokim planinskim vrhovima broje metre snijega ranije nego ikad. Iduće jeseni ćemo, čini se, ravno s plaže na skijanje. Tko, dakako, preživi i može si to priuštiti.

Opet te granične kontrole

A putovanje na ljetovanje – ili zimovanje – mogle bi otežati granične kontrole. Njemačka, koja kao zemlja s najviše susjeda obično diktira trendove u ovom pogledu, najavila je uvođenje graničnih kontrola kako bi – opet - smanjila ilegalne migracije i opasnost od terorizma. Ovoga puta njihov vizionarski potez nije baš sjeo susjedima. Prvi su poludjeli Austrijanci, koji istu vrstu problema već godinama rade Česima, Slovacima, Mađarima i Slovencima. Njihov ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručujeje da neće prihvaćati pojedince kojima Njemačka odbije ulazak u zemlju. Isto su se najavili postaviti i Poljaci i Belgijanci, a ni drugim susjedima, čak ni majušnom Lihtenštajnu, nije svejedno. Ljuti su i sindikati njemačke policije, koji tvrde kako nemaju ljudstva ni tehnike za operaciju čuvanja ogromne granice, a kad se u Njemačkoj sindikati bune, to još uvijek nešto znači.

Sjeverno Kosovo (ni)je Srbija

Da ni u regiji ne bude dosadno ovoga tjedna su se pobrinuli stari neprijatelji Beograd i Priština. Početkom tjedna u sklopu svog preodgoja lokalnih Srba kosovske su vlasti poslali duge cijevi u nekoliko zgrada lokalne samouprave na sjeveru Kosova te uhitili nekoliko Srba. Da ovo ne bi ostalo bez odgovora pobrinuli su se stanovnici pograničnog područja sa srpske strane, koji su se 'spontano' samoorganizirali i počeli iz čista mira zaustavljati Albance koji putuju preko Srbije. Vučić je prosvjedovao kod američkog veleposlanika Christophera Hilla, narodu održao još jednu paničnu govoranciju, a Kurti pod žestokim osiguranjem otrčao u Kosovsku Mitrovicu kako bi razgovarali na srpskom. Ipak, diplomatski napori rješavanja ove beskrajne krize i dalje su u ćorsokaku, a mi se i dalje ne možemo oteti dojmu da vlasti s obje strane perverzno uživaju u statusu quo.

Pobjeda Palestine

Palestina je ovog tjedna zabilježila rijetku diplomatsku pobjedu u međunarodnim okvirima. Na početku 79. zasjedanja Opće skupštine UN-a, palestinski diplomati po prvi puta su zauzeli mjesto ispred kojega stoji pločica Države Palestine, smješteni između Šri Lanke i Sudana. Skupština je to pozdravila pljeskom, a egipatski predstavnik ocijenio je da je riječ o povijesnom trenutku. Palestinci su do sada sjedili u Općoj skupštini kao promatrači i bili su smješteni iza diplomata država članica. Rezolucija Opće skupština UN-a usvojena u svibnju dala je Palestincima veća prava sudjelovanja i privilegije u Općoj skupštini, gdje se održavaju rasprave i nijedna država članica nema pravo veta.

Papa i umjetna inteligencija

A dok se mi bavimo ratovima, klimatskim promjenama i zamrznutim konfliktima, papu Franju na drugom kraju svijeta tišti još jedna vruća tema – umjetna inteligencija. 'Tehnološki razvoj riskira izoliranje pojedinaca i njihovo stavljanje u lažnu stvarnost. Umjetna inteligencija bi se trebala koristiti za zbližavanje ljudi i promicanje razumijevanja i solidarnosti unutar društva', rekao je papa u Singapuru, tehnološkoj perjanici cijele istočne Azije. Ovom rečenicom 87-godišnji papa je završio svoje najdulje inozemno putovanje, u sklopu kojega je obišao još Indoneziju, Papuu Novu Gvineju i Istočni Timor. Umjetna inteligencija, vidimo, nije mu bila od pomoći.

Štampanjem eura do višeg standarda

Gospodarski događaj tjedna bilo je dugoočekivano izvješće o konkurentnosti EU-a, kojeg je predstavio bivši talijanski premijer i šef Europske centralne banke Mario Draghi. Čovjek je to kojeg se krsti nadimkom spasitelja eura, zbog njegove uloge u velikoj dužničkoj krizi prije desetak godina i sada ga je opet dopao zadatak spašavanja Europske unije. EU debelo zaostaje za SAD-om i Kinom: početkom ovog stoljeća EU i SAD su imali približno isti bruto domaći proizvod i dohodak po stanovniku, a do danas Amerikanci su nas prešišali za duplo. Kakav je Draghijev plan? Upucati 800 milijardi eura u gospodarstvo EU-a kako bi se pokrenuo gospodarski rast i zatvorio inovacijski jaz između SAD-a i Kine. Europi ne nedostaje ideja, kaže Drahgi, samo ih se jako teško komercijalizira, dok u SAD-u i Kini to ide lakoćom. Nije prošlo puno vremena da ekonomisti primijete da Draghi u svojem planu od 400 stranica nije spomenuo prekomjernu regulaciju i birokraciju s kojom niti kineske niti američke tvrtke nemaju problema. Nije dao niti odgovor na pitanje tko će dati 800 milijardi eura za 'spas' Europe, a odmah se otvorilo i pitanje zašto bi razvijenije zemlje sa sjevera Europe plaćale za povećanje gospodarskog rasta na slabije razvijenom jugu. Draghi kaže da je jedan od glavnih europskih problema nedostatak fokusa, što se jako dobro vidi i iz njegova plana.

Njemačkoj industriji treba more novca

Spasonosni plan nužan je i njemačkoj industriji. Njemačke industrijalce muče visoki troškovi energije, manjak radne snage, planina propisa i regulativa i visoki porezi. Sve te strukturne probleme konkurencija iz Kine nema, zbog čega je glavna udruga industrijalaca, BDI, poručila da je zemlja u velikom riziku od deindustrijalizacije zbog tihog gašenja malih i srednjih proizvodnih poduzeća. Industrijalci pozivaju na hitne reforme i povećanje ulaganja. Do kraja desetljeća, izračunali su, njemačkoj industriji treba ulaganja od 1,4 bilijuna eura, što je gotovo dvostruko više novca nego što je Draghi planirao potrošiti na cijelu Europu.

Ni u Kini ne cvjeta stotinu cvjetova

Dok Kinezi, barem nominalno, nemaju problema s birokracijom te komercijalizacijom svega i svačega, niti u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu ne cvjeta stotine cvjetova. I njihov šef, Xi Jinping sprema se na golema državna ulaganja, kroz takozvani 'bazuka paket', od 1,4 bilijuna dolara. Kina je prvi 'bazuka paket' donijela tijekom velike gospodarske krize 2008. godine, kada se državnim novcem financiralo poduzeća i industriju, a sad bi izravne poticaje trebala dobiti kućanstva, sve kako bi se zaustavila deflacija i ponovno potaknula potrošnja. Strane investicije u Kinu također padaju, a ne pomaže im što na zapadu nitko ne vjeruje u njihove službene statističke podatke. Demografski trendovi u Kini su već dulje vrijeme u silaznom trendu, pa i zemlja u kojoj živi više od milijardi i 400 milijuna ljudi također problema s manjkom radne snage u ključnim sektorima.

'Domaće radnike treba više platiti'

Kako je tek pronaći kvalitetne radnike u zemlji s tek nešto više od četiri milijuna ljudi? Nemoguće, tvrde predstavnici stranih ulagača, koji su ovaj tjedan posjetili predsjednika Zorana Milanovića i izložili mu svoje probleme. Osim manjka radnika, strane ulagače muči i prekomjerna birokracija i neefikasna javna uprava. Milanović im je odvratio kako njega kao predsjednika zanimaju 'investicije koje će od Hrvatske učiniti snažniju zemlju, odnosno hrvatsko gospodarstvo učiniti snažnijim', dok im je po pitanju nedostatka radne snage rekao kako 'domaće radnike treba više platiti'. 'Naši ljudi su digli ruke od nekih poslova, ali to nije rješenje i s time se ne možemo pomiriti. Rješenje je u povećanju plaća ljudima koji te poslove obavljaju. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj ne može se rješavati samo dovođenjem stranih radnika, već treba više platiti domaće radnike', upozorio je predsjednik.

Je li ključ u stvaranju 'najboljeg mogućeg proizvoda'?

Kako komercijalizirati ideju i postati 'manga' u digitalnom svijetu, europski vođe mogli bi priupitati našeg poduzetnika Damira Sabola. Njegova aplikacija Photomath treća je najkorištenija aplikacija u svijetu, a prije godinu i pol njegovu aplikaciju preuzeo je ni više ni manje nego Google. Ideja iza Photomatha bila je jednostavna - ako mobitel može skenirati uplatnicu, zašto ne bi skenirao i zadatak iz matematike i riješio ga. Sabol je tako milijunima učenika i roditelja spasio živce, jer njegov Photomath em rješava zadatke, em pokazuje postupak rješavanja, a k tome je i skroz besplatan. 'Bio je to eksperiment koji je uspio', rekao je Sabol i dodao da mu nije bilo važno da Photomath postane 'jednorog', već da ima 'najbolji proizvod na svijetu'. Najbolje proizvode na svijetu u svojoj zlatnoj eri proizvodila je posrnula njemačka industrija, možda im je vrijeme da se vrate na taj put.