Riječki nadbiskup Ivan Devčić poručio je u nedjelju na božićnoj misi u katedrali sv. Vida, kako je mnogima kupovanje, trošenje i trgovanje postao glavni način božićevanja, no unatoč takvom pogrešnom odnosu, Božić ostaje čudesna razmjena u kojoj Bog, u zamjenu za ljudske strahove i tjeskobe, grijehe i smrt - nudi nadu, oproštenje, radost i život u punini.
Mons. Devčić je naglasio kako se božićna razmjena, sveti commercium, sastoji u tome da nam Bog, u zamjenu za naše strahove i tjeskobe, grijehe i smrt, nudi nadu, oproštenje, radost i život u punini.
Kao jamčevinu da će tako doista biti, daje nam svoga jedinorođenoga Sina, najdraže i najvrednije što ima. Božić je, kazao je, u tom smislu dramatičan Božji poziv da, kao pojedinci i narodi, počnemo međusobnu razmjenu dobara drugačije shvaćati i prakticirati, kako bismo se suprotstavili nezasitnoj pohlepi za bogaćenjem, koja je ovladala ne samo pojedincima nego i ogromnim masama ljudi. Njih je težnja prema „imati više“, učinila slijepima i neosjetljivima za one koji nemaju ništa ili imaju sve manje, naglasio je riječki nadbiskup Devčić.
Dodao je kako su neki time što se rođenje Sina Božjega označava rječju commercium. pokušavali objasniti običaj kupovanja, trošenja, trgovanja što neizostavno prati božićne dane. Mnogima je u naše vrijeme to postao glavni i jedini način božićevanja, takvima trgovački centri zamjenjuju crkve, a kupovanje i konzumiranje bogoštovlje, upozorio je mons. Devčić.
Ipak, naglasio je, unatoč takvom pogrešnom odnosu prema Božiću, Božić jest i ostaje čudesna zamjena, razmjena, odnosno commercium, ali on to nije na ljudski nego na božanski način. Naime, ljudi razmjenjuju dobra, trguju njima kako bi postali bogatijima, ne osvrćući se često na to što njihovo bogaćenje drugima može donijeti osiromašenje, a razmjena što ju Bog provodi ima za prvotni cilj naše obogaćenje, makar i po cijenu Božjeg „osiromašenja“, rekao je.
Nadbiskup Devčić poručio je da nas Božić potiče na međusobnu razmjenu ljubavi, kakvom nas Krist ljubi te je pozvao nazočne da "se pridruže mnogima koji su svojim nesebičnim služenjem drugima, posebno potrebitima, odgovorili na ono što je Krist prvi učinio za njih i za sve nas."
Nadbiskup Barišić: Božić očitovanje darovanosti Oca u Betlehemskom djetetu
Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić predvodeći Božićnu misu u splitskoj prvostolnici sv. Dujma istaknuo je važnost oca u obitelji i upozorio na gubitak uloge oca u suvremenom društvu, poručivši da je Božić očitovanje darovanosti Oca u Betlehemskom djetetu.
"Božić je očitovanje darovanosti Oca u Betlehemskom djetetu, koji vrednuje osobe i sve uloge, a naročito ulogu oca u obitelji. Božić nam predstavlja očinstvo kao izvor obitelji“, naglasio je nadbiskup.
Podsjetio je da je ova godina posvećena ocu i očinstvu, a koja nas vodi prema 3. Nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji, koji će se održati u Solinu 2018. godine, pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“.
Nadbiskup Barišić rekao je da "mnogo toga danas ukazuje na odsutnost i izgubljenost oca u obitelji, pa i u društvu. Riječ 'otac', postala je skoro suvišna, prezirna, bilo da se radi o zemaljskom ili nebeskom Ocu". Ocijenio je da "ignoriranje nebeskog Oca ugrožava i oca u zemaljskoj obitelji" te dodao: "Otac je postao sporedan, suvišan, smatran zaprekom našoj slobodi. Govori se tako o 'kulturi i generaciji bez oca', koja postaje izgubljena generacija".
Po njegovim riječima, na gubitak uloge oca utječe mentalitet koji se, kako smatra, "očituje u izjednačavanju neprirodnih zajednica s normalnom obitelji".
"Tako, obitelj može biti osiromašena u bogatstvu svoje različitosti te svedena na siromaštvo 'dvije mame' ili 'dva tate'. Osim toga, slučajevi rastave donose , donose pored oca, dvije mame ili uz mamu, dva tate, pa čak i više", dodao je Barišić.
U puno slučajeva današnji mentalitet ne pomaže biološkim roditeljima da postanu istinski otac i prava majka, rekao je.
Otac ne smiju biti odsutan iz života svoje obitelji i života svoje djece
Mons. Barišić kazao je kako na odsutnost oca u obitelji utječe i gospodarska kriza, gubitak radnog mjesta, malena ili nikakva primanja, podstanarstvo, te se gubi utjecaj na život djece, dolazi do nedostatka komunikacije u obitelji, prepuštamo se relativizmu.
"U našem slučaju na odsutnost očeva utjecala je i ratna agresija, gdje su u obrani hrvatske Domovine toliki očevi dali život za našu slobodu", rekao je Barišić.
Napomenuo je da se uloga oca "ne može delegirati na leđa supruge-majke, koja na svojim ramenima nosi najveći teret roditeljstva i obiteljskog života".
"NIje dobro ni za osobu, ni za naše društvo, ako se 'generacija bez oca' feminizira", dodao je.
Splitsko-makarski nadbiskup očevima je poručio da ne smije biti odsutan iz života svoje obitelji i života svoje djece.
Svoju prisutnost u obitelji otac ne može zamijeniti ili nadomijestiti karijerom, ni bogatstvom ni medijskom popularošću, kazao je, dodavši da djeca trebaju i "očinstvo koje svjedoči mušku ljudskost" i "zauzetost, da se ne prepadnu i ne klonu pred izazovima života".
Nadbiskup Barišić istaknuo je kako je zajedništvo roditelja sa svojom djecom jedini način da "generacija bez identiteta" postane generacija jasnih i čvrstih osobnosti koje znaju zašto i kamo usmjeriti svoj život.
"Neka riječ 'tata' i 'mama' koju uz radost Božića izgovaraju vaša djeca, još više osvijetle i prosvijetle poslanje koje vam je povjerio nebeski Otac: dar očinstva i majčinstva," zaključio je u propovijedi nadbiskup Barišić.
