Kad se Hrvatska prošle jeseni počela sučavati sa skokovitim rastom novih slučajeva zaraze koronavirusom, Đikić je bio prilično oštar u kritikama Stožera i aktualne vlasti za koje je smatrao da ozbiljno kasne s donošenjem oštrijih protuepidemijskih mjera.

– Epidemiološke mjere su djelotvorne i to je nepobitno dokazano u brojnim zemljama. No, dva su važna faktora koja određuju učinkovitost mjera: prvi je pravodobnost uvođenja mjera, a drugi pridržavanje građana lokalno prilagođenim mjerama. Važno je odgovarajućim mjerama preduhitriti početni val pritajenog širenja virusa u lokalnoj populaciji, a to se može postići pravilnim testiranjem i lociranjem grupe u kojoj se virus najviše širi. Rekao bih da presudan utjecaj na osiguranje adekvatnog odgovora širenju pandemije ima dobra organiziranost države, koja uključuje odgovornost vlasti te povjerenje građana, tj. njihovu motiviranost za participiraju u provođenju mjera koje su na snazi, kaže Đikić za Novi list.

No, čini se da brojnim zemljama EU-a, uključujući i Njemačku, nije posve jasno koju strategiju treba odabrati, odnosno treba li uvoditi zatvaranje ili ne?

– Različite zemlje uvode različite mjere koje s vremenom mijenjaju, ali nedvojbeno su pravovremene i pravilne mjere ključ uspjeha u borbi protiv pandemije. Odličan primjer brzog i učinkovitog postizanja kontrole širenja virusa je Irska. Nakon popuštanja mjera tijekom Božića došlo je do izrazito snažnog širenja virusa, što je u to vrijeme bio najveći porast u svijetu, no upravo pravilnim mjerama, Irci su unutar mjesec dana uspjeli potpuno preuzeti kontrolu nad pandemijom. Situacija u Njemačkoj je ponešto drukčija – mjere koje su donesene u listopadu imale su svoj učinak na sprečavanje većeg širenja virusa, no nisu nikada polučile takav brz i djelotvoran rezultat kao u Irskoj. Objašnjenje za to moguće je naći u nekoliko razloga, poput migracija, transporta i povezanosti sa susjednim zemljama, a u zadnje vrijeme situaciju je ozbiljno pogoršao rani dolazak i brzo širenje opasne B.1.7.7 britanske varijante. No, Njemačka se ipak ubraja u najuspješnije zemlje Europe u borbi protiv ove pandemije, posebno ukoliko se gleda broj umrlih na 100.000 stanovnika od početka pandemije do danas.

Ružičasti i crni scenarij

Kako izgledaju vaše prognoze za ostatak druge pandemijske godine?

– Uspijemo li pokrenuti proces cijepljenja punim kapacitetima, vjerujem da ćemo do kraja ljeta preuzeti kontrolu nad ovom pandemijom u Hrvatskoj. Virus će i dalje biti među nama jer ga se nećemo tako brzo riješiti, no kontrola širenja i utjecaj na smrtnost će velikim dijelom biti stavljeni pod kontrolu. To će nam početkom 2022. godine postupno vratiti život u normalni ritam koji uključuje slobodniji rad, školovanje, putovanja i društvene kontakte, ipak uz mjere opreza. To je optimističan pogled, pod pretpostavkom da uspijemo procijepiti više od 70 posto populacije u ovoj godini. Onaj pesimističan je da ćemo, zbog kašnjenja s cijepljenjem i širenja virusa, biti suočeni sa stvaranjem novih varijanti virusa, otpornijih na prirodno stvoreni i cijepljenjem inducirani imunitet te da će cijela pandemija trajati puno dulje. Upravo radi toga, brojni znanstvenici upozoravaju na faktor vremena koji bi unutar ove godine za naš uspjeh u borbi protiv ove pandemije mogao biti odlučujući.

Komentirali ste pokušaj njemačkog zatvaranja za Uskrs, ističući da je riječ o prekratkom razdoblju koje ne bi polučilo nikakve rezultate. Kako bi se prema vašem mišljenju pravilno pripremale i tempirale protuepidemijske mjere u ovom trećem valu?

– Situacija u Njemačkoj dosta je kompleksna zbog frustriranosti građana izazvane kašnjenjem s cijepljenjem i dugotrajnošću sadašnjih mjera, ali i financijskim aferama povezanih s vladajućom strankom CDU. To je značajno oslabilo povjerenje građana i izazvalo nesuglasice među političarima u Njemačkoj. Kancelarka Merkel upozorena je od stručnjaka iz Instituta »Robert Koch« da bi broj novozaraženih u Njemačkoj mogao narasti čak i na 50.000 do 100.000, ne budu li se građani pridržavali sadašnjih mjera, odnosno ne uvedu li se nove i djelotvornije mjere. Iz tog je razloga predloženo petodnevno strogo zatvaranje tijekom Uskrsa, no ono je naknadno opozvano zbog nedovoljne pripremljenosti i pretpostavke da takva »šok terapija« ne bi polučila odgovarajući učinak. Sada je glavni cilj djelovanjem lokalnih vlada u pokrajinama, i to prema već dogovorenom hodogramu, spriječiti negativan učinak ovog trećeg vala, uz tzv. »povlačenje kočnice« pojavi li se više od 100 zaraženih na 100.000 stanovnika. Pritom je važno istaknuti da pojedine pokrajine imaju dosta autonomije u prilagođavanju mjera lokalnoj situaciji. No, najviše napora trenutno se ulaže u smjeru značajnog povećanja procijepljenosti populacije, kako bi ona do kraja ljeta dosegnula i više od 60 posto.

Neočekivani broj mrtvih

U Hrvatskoj brojke zaraženih rastu iz dana u dan. Mislite li da su uzrok tome i naše prilično liberalne mjere?

– Mjere koje smo uveli krajem studenog i početkom prosinca pokazale su svoju djelotvornost. Građani su bili vrlo motivirani za poštovanje mjera zbog vrlo visoke smrtnosti u to vrijeme, više od 1.700 umrlih samo u studenom. Nažalost, kasno uvođenje mjera u studenom i prosincu dovelo je do toga da je i virus, i to dulje vrijeme, slobodno kružio u populaciji. Primjerice, sedmodnevna incidencija od preko 500 bila je zabilježena 15. listopada i učinak tih mjera doveo je do pada broja zaraženih ispod 500 tek početkom veljače. Zbog zakašnjelog uvođenja mjera naša je krivulja bila dulja te je odnijela neočekivano velik broj ljudskih života. Prije nekoliko tjedana došlo je do popuštanja mjera, no i posljedične pojave trećeg vala širenja B.1.7.7 varijante virusa u Hrvatskoj. Sve informacije koje dobivamo od Nacionalnog stožera danas ukazuju na opasnost brzine širenja, a ovaj tjedan, po brzini širenja virusa, nalazimo se na vrhu zemalja EU-a. Upravo zbog toga Stožer je uveo dodatne mjere i ostavio slobodu lokalnim stožerima na uvođenje i specifičnih mjere s obzirom na lokalnu situaciju. Liječnici upozoravaju na brzo punjenje bolnica te izražavaju veliku zabrinutost i strah od mogućeg povećanja broja umrlih za nekoliko tjedana.

Znači, može nam se ponoviti scenarij kakav smo promatrali u posljednjem kvartalu prošle godine?

– Situacija je ipak bolja danas nego u drugom valu zbog veće procijepljenosti starije populacije pa će i pojava teških simptoma te smrtnosti biti manja. Pozitivno je što lokalni stožeri civilne zaštite preuzimaju sve veću ulogu u odlučivanju, na temelju lokalnih podataka koji su različiti. Odličan primjer je istarski stožer koji svojim proaktivnim radom pokušava biti »ispred virusa« i u tome uspijeva dosta dobro. Ciljana i pravodobna reakcija usmjerena lokalnom izvoru, tj. donošenje pravilnih i konkretnih odluka u realnom vremenu od strane lokalnih stožera očigledno daje dobre rezultate i sprečava eksploziju virusa unutar određene županije, za razliku od odlučivanja temeljenog na političkom kalkuliranju, koje često karakterizira rad Nacionalnog stožera. Kašnjenje s reakcijom na širenje virusa unutar određene županije, tj. kašnjenje s testiranjem, lociranjem izvora i uvođenjem mjera, očito stvara problem s kojim se kasnije teško boriti, što se nažalost danas vidi u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Gradu Zagrebu. Iz iskustva znamo da se s ovim virusom ne treba igrati, niti ga se smije ignorirati jer se sutra isto može dogoditi i u drugim županijama.

Ključno povjerenje građana

U novim mjerama koje su stupile na snagu terase kafića gotovo nitko nije zatvarao, samo je ponegdje skraćeno njihovo radno vrijeme.

– Već dulje vrijeme naglašavam da su pravilne mjere one koje proizlaze iz točno utvrđenih uzroka širenja, bili to kafići, obiteljska okupljanja, politički skupovi, sprovodi, škole ili javni prijevoz. Promjene mjera njihovim ukidanjem ili uvođenjem novih mjera građani najbolje prihvaćaju kada postoji već definirani strateški plan koji daju slobodu reagiranja kada dođe do lokalne pojave virusa iznad primjerice 50 ili 100 zaraženih na 100.000 stanovnika. Što se tiče samog zatvaranja terasa i kafića, njihovo kaotično otvaranje i zatvaranje neće pridonijeti uspjehu, ako nije utvrđeno da su oni jedan od ozbiljnijih izvora lokalnog širenja zaraze. Suprotno, uzrokovat će dodatne frustracije i otpore građana ako se takve odluke budu donosile na temelju političkih interesa, a ne znanstvenih podataka. Naglašavam, povjerenje građana u stručno donošenje mjera je ključno za svaku zemlju, pa tako i Hrvatsku. Nažalost, u Hrvatskoj svjedočimo kontinuiranom broju kršenja mjera od strane političara, bez ikakve odgovornosti, a koji naravno iritiraju javnost i dovode do slabijeg pridržavanja epidemioloških mjera u široj javnosti.

Primorsko-goranska županija već gotovo mjesec dana bilježi rekordne dnevne brojke novih slučajeva u cijeloj državi. Osim britanske varijante virusa, kao jedan od razloga navodi se veći broj PCR testiranja u odnosu na ostale županije, ali i opuštanje u veljači. Testira li Hrvatska dovoljno i tako aktivno traži virus?

– Vjerujem da se cijela Hrvatska mogla bolje pripremiti za treći val u smislu pravovremenog testiranja i uvođenja manjih i ciljanih mjera na izvore zaraze jer smo imali dosta dobru epidemiološku situaciju od početka veljače. Bilo je očigledno da se virus širi diljem Europe i Hrvatska neće biti izuzetak. Nažalost, došlo je opet do medijske ofenzive pojedinih interesnih grupa koje su agresivno najavljivale da COVID-19 nestaje s proljećem, da već imamo prokuženost od 40 posto i da trebamo cijepiti samo dodatnih 20 posto ljudi te da nam ne trebaju dodatne epidemiološke mjere. Sve su to neistinite i opasne dezinformacije koje najbolje demantiraju današnji podaci: gotovo 2.500 novozaraženih s preko 25 posto pozitivnih na testovima. Sjetimo se da smo slične izjave slušali prije drugog vala koji je odnio preko 5.000 života. Danas znamo više i možemo bolje reagirati na treći val. Za Primorsko-goransku županiju neophodno je prebroditi ovu krizu trećeg vala zajedničkim radom građana, lokalnog stožera i zdravstvenih radnika. No, želimo li imati uspješnu turističku sezonu, za ljeto se trebamo puno bolje pripremiti i to uvođenjem pravovremenog testiranja i sveobuhvatnijim cijepljenjem građana, uključujući i turističke radnike.

Na začelju Europe

Međutim, cijepljenje se ne odvija dinamikom kojom bismo željeli, a Hrvatska tu kaska za ostalim europskim zemljama. Vjerujete li da će se to promijeniti i uskoro ubrzati?

– Najuspješnija zemlja u provođenju cijepljenja je Izrael, iz kojeg dolaze brojni pozitivni rezultati o učinku cjepiva na pandemiju. Toplo se nadam da će se situacija s cijepljenjem u svim zemljama europske zajednice poboljšati i dinamika cijepljenja ubrzati. Naime, Republika Hrvatska ima dosta problema s cjelokupnom kampanjom cijepljenja jer je napravila greške u naručivanju i raspodjeli cjepiva iz bazena Europske unije. Za sada smo na začelju zemalja Europske unije po procijepljenosti s oko osam do devet posto, no to možemo promijeniti uspijemo li dobiti dovoljno cjepiva i uvesti punktove masovnog cijepljenja. Nažalost, dosadašnja provedba bila je ispunjena brojnim aferama zbog manipulacija s prioritetima cijepljenja. Brojni građani Republike Hrvatske osjećaju se građanima drugog reda gledajući kako se tzv. krema društva cijepi po vezi, i to cjepivom koje sami odaberu, dok obični građani nemaju ista prava. Takav odnos ne samo da urušava pravednost i solidarnost u društvu, nego bi mogao dovesti do toga da sve više građana počne odbijati cijepljenje. Bojim se da ćemo za nekoliko mjeseci biti primorani ulagati dodatne napore u nastojanje da nam procijepljenost nadmaši 50 posto populacije.