'Kladio bih se da bi pravim mjerama izolacije i organizacije zdravstvenog sustava uspjeli unutar par mjeseci spustiti zarazu virusom i izolirat ga, a nadam se da će i klimatske promjene - vlažnoća zraka i manja zagađenost zraka, dovesti do pozitivnog učinka, ali to neće biti glavni faktor u sprječavanju širenja zaraze. To je samo mala pomoć, ali na to ne smijemo računati kao na rješenje ove situacije', rekao je hrvatski znanstvenik Ivan Đikić gostujući u emisiji HRT-a Zajedno za zdravlje.

Đikić je ponovio kako kod gripe imamo cjepivo i znamo kad se ona pojavljuje. Dodao je kako iako je smrtnost kod gripe velika, oko 500 tisuća ljudi godišnje, da smo se na to kao društvo navikli jer imamo određeno znanje i znamo da će to proći.

'Kod koronavirusa moramo biti oprezniji. Dogodilo se 2002., 2012. i 2020. pojava sličnih virusa prehlade koji su blaži nego gripa, ali došlo je do mutacije i sad imamo novi virus za koji nemamo cjepivo, nemamo nikakva sredstva za borbu i zato smo nemoćni i stvara se panika i strah. Zato je izolacija - karantena jedini način borbe i moramo je primijeniti. Ne smijemo se igrati sa virusima jer su opasni zbog svoje nepredvidljivosti i različitih mogućnost širenje', rekao je Đikić.

Komentirao je i zašto je broj umrlih u Južnoj Koreju 0.5 posto, a u Italiji do 9 posto.

'Razlika je u tome da imamo različito pripremljen sustav i različito vrijeme borbe protiv virusa. Virus nije postao divlji. Južna Koreja počela je vrlo rano s testiranjem, prepoznala je i izolirala zaražene osobe i spriječila dolazak virusa do rizične populacije - bolnica i starijih. U Italiji je taj proces počeo kasno. U trenutku kada ljudi umiru to znači da je virus već par tjedana u široj javnosti', rekao je Đikić.