Đilas se sastao s direktorom Vijeća za nacionalnu sigurnost za Europu i Rusiju Johnom Earathom, direktorom za europske poslove Williamom Barkleyem te sa zamjenikom pomoćnika državnog tajnika Matthewom Palmerom, a teme razgovora bile su stanje demokracije u Srbiji, građanski prosvjedi i Kosovo, navodi VOA.

Američkim dužnosnicima Đilas je ukazao na nedostatak dijaloga i na podjele u srbijanskom društvu, za koje je ocijenio da su 'proizvod načina na koji se predsjednik države obraća ljudima koji drugačije misle i medija koje uređuje svaki dan'.

'Ono što je bit, na čemu sam inzistirao, jest potreba dijaloga, te da su rečenice koje predsjednik države izgovara - da neće razgovarati s oporbom, da ne prihvaća nijedan zahtjev - jasan dokaz da u Srbiji nema više demokracije i da smo se vratili u vrijeme od prije 30 godina', ocijenio je Đilas za VOA.

On je rekao kako međunarodnu zajednicu treba obavještavati o tome ne zato da bi pomogli oporbi, već 'da budu informirani zbog stabilnosti ne samo Srbije, nego čitave regije'.

Po Đilasovim riječima, odnosi Srbije s bivšim jugoslavenskim republikama su 'najniži u proteklih nekoliko desetljeća'.

'Srbija nije otok, mi smo dio cijele priče i neophodno je da se promijeni taj način komunikacije, jer mi ulazimo u sve veći stupanj agresije i pitanje je kako će to završiti na kraju', upozorio je Đilas.

On je ocijenio kako je 'mnogima u međunarodnoj zajednici nerazumljivo zašto netko bojkotira izbore kada su oni način da se dođe na vlast', ali je poručio da 'jednostavno ne možete sudjelovati u nečemu što nisu izbori'.

'Zahtjev cijele oporbe u Srbiji i građana je da dobijemo fer i slobodne izbore: to znači - slobodni mediji, birački spiskovi, da prestane pritisak na ljude da moraju glasovati da bi sačuvali posao ili im netko prijeti. Sve te stvari se moraju prvo regulirati da bi imali mogućnost doći do izbora, to znači prijelazno razdoblje od 6 do 9 mjeseci da država počne funkcionirati pa da idemo na izbore', rekao je Đilas.

Svojim sugovornicima Đilas je, po vlastitim riječima, kazao da bi 'u ovakvom ozračju i tenzijama' na tim izborima 'bilo tisuće incidenata, vjerojatno i žrtava, jer su ljudi u takvoj atmosferi u kojoj mrzite onog tko glasa za drugu opciju'.

'To nije klima ni atmosfera u kojoj možete doći do bilo kakvih izbora u Srbiji', rekao je Đilas u intervjuu za VOA.

Tromjesečni prosvjedi '1 od 5 milijuna', u kojima se traži ostavka predsjednika Vučića, kao jedan od glavnih zahtjeva imaju poštene uvjete na izborima te medijski pluralizam i slobodu medija, kao i ažuriranje popisa birača, a Vučiću i vladajućoj koaliciji na čelu sa SNS zamjeraju manipuliranje na izborima i snažan utjecaj na medije.

Prosvjedi traju od 8. prosinca 2018., a prosvjedne šetnje subotom u Beogradu proširile su se u međuvremenu na stotinjak gradova u u središnjoj Srbiji i Vojvodini, te i u nekoliko mjesta na Kosovu. Pokrenuti su kao izraz građanskog bunta zbog premlaćivanja jednog čelnika oporbe i nasilja vladajuće stranke prema neistomišljenicima.

Srbijanska oporba, okupljena u Savezu sa Srbiju (SzS), heterogena je, ideološki i programski neusuglašena, s obzirom da su unutar tog saveza stranke i pokreti od krajnje desnice do lijevog centra, dok je ljevica vrlo oskudnih dometa da bi na političkoj sceni okupila ozbiljniju potporu koja bi joj jamčila prelazak izbornog praga.

Unutar SzS-a tijekom prosvjeda '1 od 5 milijuna' izdvojila su se trojica čelnika, bivši gradonačelnik Beograda i nekadašnji predsjednik Demokratske stranke Dragan Đilas, nekadašnji predsjednik Opće skupštine UN i bivši šef diplomacije Srbije Vuk Jeremić s svojom Narodnom strankom te vođa konzervativno-desničarskog pokreta Dveri Boško Obradović.

U međuvremenu unutarnji politički pritisak na Vučića dodatno raste najavom oporbe da će 13. travnja u Beogradu organizirati prosvjede i na njih pozvati 'cijelu Srbiju'.

Predstavnici vlasti te prosvjede već tumače kao poziv na nasilje i pripisuju ga trojcu iz SzS, koji se dosad medijski najviše eksponirao u istupima prema predsjedniku države i njegovim političkim saveznicima.