Sadašnja izbjeglička kriza s kojom je suočena Europa jest izazov, no njime se može kvalitetno upravljati, a europske države koje budu u stanju integrirati izbjeglice dugoročno bi od toga mogle imati značajne koristi, izjavila je u ponedjeljak u Sarajevu direktorica Svjetske banke (WB) za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein
Sudjelujući u predstavljanju redovitog izvještaja WB o stanju gospodarstva u državama regije, Goldstein je kazala kako je izbjeglička kriza utječe na sve segmente života, pa tako i na gospodarski razvitak, a najnegativniji utjecaj moglo bi imati zatvaranje granica Europske unije, zbog čega bi svi trpjeli.
'Moguće zatvaranje granica imalo bi utjecaja i na zapadni Balkan', upozorila je Goldstein.
Kazala je kako je izbjeglička kriza prije svega problem za ljude koji su morali pobjeći iz svojih domova bježeći od rata i stradanja, a za međunarodnu zajednicu ona je izazov kojim mora znati upravljati.
'Za nas to je izazov kojim moramo upravljati. Svjetskoj je banci jako stalo do ljudi koji su se suočili s tom borbom, a međunarodna zajednica mora naći pravi odgovor na ovu krizu, prije svega tako što će se pozabaviti njenim uzrocima', kazala je Goldstein.
Iznijela je procjenu po kojoj je u trenutačnom izbjegličkom valu na granice Europske unije došlo oko pola milijuna izbjeglica, istodobno istaknuvši kako je to tek jedan posto stanovništva Unije.
Podsjetila je kako je maleni Libanon, primjerice, primio znatno veći postotak izbjeglica, srazmjeran četvrtini ukupnog broja stanovnika te države.
'U Europi se to može podnijeti. Postoje fiskalne posljedice, ali srednjoročno i dugoročno dotok migranata ima velike koristi i može se promatrati kao način ubrzanja razvitka Europe', kazala je Goldstein.
Njemačka je tako, podsjetila je Goldstein, izradila procjenu po kojoj će u iduće dvije godine trebati uložiti 25 milijardi dolara za brigu o izbjeglicama, no to je tek mali postotak nacionalnog prihoda te zemlje, a ona će dugoročno profitirati s novom radnom snagom.
Ključno pitanje stoga je kako pristigle izbjeglice što prije uključiti u proizvodni proces kao i integrirati u sustav njihovu djecu.
Za tranzitne zemlje, kakve su one na zapadnom Balkanu i u kojima se izbjeglice ne žele zadržavati, problem je druge vrste, no i on je, prema ocjenama WB, rješiv i njime se može upravljati.
Problem se u tom slučaju svodi na uspostavu mehanizama koji će spriječiti moguće izgrede kao i na dodatni fiskalni trošak.
Dugoročno izazov za zapadni Balkan mogao bi biti i to što će u zapadnoeuropskim zemljama, u koje su stanovnici tog područja do sada išli u potrazi za poslom, ubuduće postojati veća konkurencija za radna mjesta.
Smanji li se prostor za zapošljavanje državljana zemalja sa zapadnog Balkana to će bitno utjecati i na priliv doznaka koje oni šalju obiteljima na tom području, a predstavljaju značajan udio u ukupnim primanjima stanovništva.
