Gledano u prosjeku, Europljani najveći postotak donacija daju za djecu (39 posto), nešto manje za siromašne (34), a onda za istraživanje zdravlja (26) i pomoć u katastrofama (20). Potom slijede uplate za religijske organizacije sa 14 posto udjela u sveukupnoj milostinji, kako pokazuje istraživanje koje potpisuju GfK Vereinu suradnji s Wall Street Journal Europe.

Kada se pak razbije po zemljama, statistika duboko varira. Tako će Francuzi za djecu izdvajati tek 18 posto ukupnih donacija, Nizozemci tek nešto više - 19, a ta brojka u Poljskoj je 81, u Rumunjskoj 79. Spomenuti Nizozemci, baš kao i Britanci, rekorderi su u izdvajanju za istraživanje zdravlja, gdje im odlazi najviše donatorske love – 47 posto.

Najravnomjernije su prva tri najpopularnija humanitarna cilja – djecu, bijedu i istraživanje zdravlja – rasporedili u Italiji i Švedskoj. Ugrubo, za svaki od njih izdvajaju po tridesetak posto milosrdnog budžeta.

Za religijske organizacije najviše se izdvaja u Rumunjskoj (30 posto) i u Njemačkoj (27). Česi su, recimo, najbolji kad je riječ o pomoći u katastrofama. Na to im odlazi čak 50 posto prikupljenih donacija. No Poljaci daleko najmanje izdvajaju za istraživanje zdravlja – dva posto, a zanimljivo, tijesno ih slijede Nijemci sa šest. Portugal se ističe najvećim kriškama nacionalnog milosrdnog keša u prve dvije kategorije – djeca i bijeda.

U razne donacije usmjerava se najčešće između jednog i 200 eura, a znatno manje se u te svrhe uplaćuje od 201 do 500 eura. Samo rijetki uplaćuju preko 500 eura. Povod za donacije motiviran je pretežno religijski ili vlastitim vrijednosnim sustavom, a tek vrlo rijetko (oko dva posto) zbog oprosta od poreza.