Vijećajući bez prisustva stranaka i javnosti, sudsko je vijeće odlučilo pozvati obavještajca Matiju Vukovića da svjedoči, ali bez da mu se predočuje sporna preslika dnevnika.

Tome su se usprotivili i županijska državna odvjetnica Gordana Križanić i Dakićev odvjetnik Ljubiša Drageljević, te svjedok ipak nije bio saslušan.

Križanić je kazala da je ŽDO učinio sve da nađe original dnevnika, koji navodno tereti Milu Dakića, a Drageljević je sudu pročitao izvještaj Sigurnosno obavještajne agencije da se sporni dnevnik nalazi u Državnom arhivu u Karlovcu, te navode i točan broj kutije.

Sud je obvezao tužiteljstvo da pronađe original dnevnik, te da ustanovi je li živ i gdje je Vlado Dodoš, koji je navodno pisao obavještajni dnevnik i predao ga KOS-u. Za njega se zna samo da godinama nije u Hrvatskoj, a prema Drageljevićevim saznanjima on više nije ni živ.

Matija Vuković bio je saslušan na Županijskom državnom odvjetništvu i o sadržaju saslušanja obaviješten je službeno i odvjetnik Drageljević. Na pitanje novinara zašto je bio protiv današnjeg svjedočenja i uvažavanja preslike, uz potvrdu svjedoka, Drageljević je kazao da se radi o obavještajnom radu osmorice obavještajaca koji su pisali svašta, sve što su im njihovi doušnici govorili. ŽDO sada tvrdi da u vidu preslike jednog dnevnika ima zabilješke o općoj ulozi Dakića u Vojniću 1991. godine.

U lipnju prošle godine svjedok Josip Boljkovac rekao je da je 1991. godine bio pomoćnik načelnika SIS-a, te da je imao potpune obavještajne podatke za tada okupirano područje, ali da nije bilo 'nikakvih negativnih podataka za Dakića, niti je on bio predmet ispitivanja'.

Prateći suđenje u ime Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Jelena Jović smatra da spisi obavještajnih agencija mogu biti zakonit dokaz i dovesti do osuđujuće presude, čak i kada sud nema svjedoke koji bi okrivljenika teretili, kao što je to ovdje slučaj.

'Dokazi protiv Branimira Glavaša su također bili dokazi tajnih službi, svjedoci ga nisu teretili, a dobro je i to što sud tražiti vjerodostojnost dokumenta', kazala je Jović nakon današnjeg prekida suđenja.

Mile Dakić je temeljem međunarodne tjeralice uhićen u BiH u svibnju 2011. godine, jer je u odsustvu bio osuđen na dvadeset godina zatvora (1999. godine) za poticanje na ubojstvo, a za sam čin oružane zasjede 4. kolovoza 1991, u kojoj su ubijeni prometni policajci Mile Butina, Josip Mičić i Zlatko Škrlec, a Nikola Rakocija ranjen, osuđeni su tada Dušan Tomić, Mile Tomić, Stanko Tomić, Darko Kresojević i Đorđe Radujković, također u odsutnosti.