Prema nacrtu prijedloga dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2015. do 2024, u spomenutom razdoblju broj djelatnika u Oružanim snagama trebao bi se smanjiti-na brojku od 15.000. Brojka je to koju je na sjednici Vlade iznio ministar obrane Ante Kotromanović, kazavši kako se nada će, iako uz smanjen broj, Oružane snage biti bolje obučene i pripremljene
Plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2015. do 2024, pojasnio je uvodno ministar obrane Ante Kotromanović, temeljni je dokument obrambenog planiranja koji će doprinijeti razvoju i sposobnosti oružanih snaga RH, ali i NATO-a.
'Naša vizija je da na kraju ovog razdoblja bude manje ljudi - negdje do 15.000 djelatnika, ali da budu bolje obučeni, opremljeni i sposobni izvršavati određene utvrđene misije i zadaće', kazao je Kotromanović.
Napomenuo je i kako će za realizaciju ovog plana u sljedećih 10 godina biti potrebno izdvojiti 48 milijardi kuna.
'Cilj je do 2017. zadržati postojeću razinu obrambenog planiranja i proračun te uz oporavak gospodarstva i rast BDP-a stvoriti pretpostavke za realan porast obrambenog proračuna. Važno je naglasiti da smo unatoč poteškoćama zaustavili višegodišnji kontinuiran pad izdvajanja za obranu', ustvrdio je Kotromanović.
Prihvaćen i Masterplan bolnica
Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. - 2016, koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici, želi se povećati dostupnost i kvaliteta bolničke zdravstvene zaštite te racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova.
Cilj je Masterplana bolnica povećati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu, učinkovitost i pružanje bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova, rekao je ministar zdravlja Siniša Varga.
Plan se temelji na načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije, dodao je Varga.
Masterplan, pojasnio je, predviđa i uspostavu Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite u kojem će, uz osnovne podatke o zdravstvenim ustanovama, biti definiran maksimalan broj akutnih postelja, postelja i stolaca u dnevnim bolnicama, postelja u produljenoj i dugotrajnoj zdravstvenoj zaštiti te postelja za kronično liječenje i palijativnu skrb.
Prema planovima, želi se smanjiti stopa akutnog bolničkog liječenja za 10 posto, prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na 80 do 85 posto (ovisno o djelatnosti), smanjiti duljinu bolničkog liječenja za 10 do 40 posto (ovisno o djelatnosti i ustanovi), povećati broj ambulantnih usluga za minimalno 10 posto te povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 posto.
Nacionalni plan se temelji na četiri regije zdravstvenog planiranja - Središnja i sjeverna regija, Istočna regija, Južna te Zapadna regija. U svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar kao krovna bolnička institucija u regiji, s kojom su povezane manje bolnice.
