No ima i kvaka: Mrsić se u nedavnom obraćanju novinarima ogradio da će podatke o beskrupuloznim poslodavcima obznaniti 'ako Agencija za zaštitu osobnih podataka dozvoli objavljivanje njihovog imena i prezimena'.

A prošlogodišnja najava iz Vlade bila je vrlo decidirana: Zakonom o doprinosima propisat će se da Porezna uprava ima pravo objaviti popis poduzetnika koji ne plaćaju svoje radnike. To je na koncu i propisano zakonom usvojenim u listopadu prošle godine, samo što je ovlast za objavu ovih podataka dana jedino Poreznoj upravi. Dakle radi se o svim informacijama potrebnim za razumno zaključivanje: od imena i prezimena ili naziva poslodavca, preko njegove godine rođenja ili sjedišta njegove tvrtke, do broja zakinutih radnika i razdoblja u kojemu nesretnici čekaju svoje plaće. Ako bude dodatne potrebe, može se objaviti i ime njegovih roditelja ili točan datum rođenja, kako ne bi bilo zabune oko identiteta.

Kriterij za objavu je također prilično jasan: tri neisplaćene plaće zaredom ili tri plaće u periodu od šest mjeseci.

Mrsićeva nesigurnost oko zakonske mogućnosti objave liste srama donekle podsjeća na sporove oko objave Registra branitelja, kada se također mjesecima lamentiralo o zaštiti osobnih podataka. No izgleda da u ovom slučaju neće biti previše svađe: i sindikati i poslodavci očekuju da se na Praznik rada lista ipak objavi.

'Ministar je tako najavio i vjerujemo da će se dogoditi', kazao nam je predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić također drži da će Mrsićeva analiza konačno pokazati koliko je neodgovornih poslodavaca danas u Hrvatskoj, umjesto paušalnih ocjena koje periodično izlaze u javnost.

A oko današnje brojke njih dvojica imaju potpuno različite stavove - dok Matijašević predviđa da oko 70 tisuća Hrvata danas ne prima svoju plaću, a u prilog mu ide i izvješće američkog State Departmenta za prošlu godinu u kojemu se čak spominje brojka od 80 tisuća, Majetić upozorava na istraživanje koje je provela vlada Jadranke Kosor.

'Tada se zadnji put radila ozbiljna procjena i došlo se do brojke od 20 tisuća, od čega je oko polovine zaposlenih bilo u državnim tvrtkama ili u tvrtkama u većinskom vlasništvu države. Ministar Mrsić radi analizu i vjerujemo da ćemo konačno dobiti točne podatke', kazao nam je Majetić.

S druge strane, Matijašević je znatno pesimističniji: spominje da je trenutno u blokadi preko 61 tisuću poslovnih subjekata, od čega velik dio njih i dulje od godine dana. 'Ima i onih koji ne zakidaju radnike konstantno, nego obustave isplatu plaća na jedan ili dva mjeseca', upozorava sindikalist.

Nedavno uvedeni JOPPD obrazac, kojim Porezna uprava gotovo trenutačno registrira sve isplate u državi, trebao bi riješiti sve dileme i ostaviti malo prostora za nagađanja. Šef poslodavaca Majetić slaže se da bi tvrtke koje namjerno ne isplaćuju plaće trebalo 'što prije maknuti s tržišta i zatvoriti' jer stvaraju nelojalnu konkurenciju i socijalne probleme. No upozorava, velik dio njih jednostavno ima problem likvidnosti i treba ih dobro analizirati te procijeniti imaju li perspektivnu budućnost.

'Možda postoji sistemski razlog, možda se ne radi o zloupotrebama, nego jednostavno nema novca za plaće? Možda je rješenje predstečajna nagodba ili stečaj? Najlakše je ubiti, a najteže stvoriti radno mjesto. Moramo pokušati sačuvati zaposlenost', kaže on. 'A ako menadžment ne reagira, ako se ni radnici ili sindikati ne bune, onda Porezna uprava mora na vrijeme uočiti problem', dodaje šef HUP-a.

Neisplata plaća u Hrvatskoj je odnedavno proglašena kaznenim djelom i radnicima je omogućeno da tuže poslodavca, kojemu prijete i do tri godine zatvora. No vlasnici i direktori tvrtki od progona su mahom bili pošteđeni jer su se pozivali na poslovne okolnosti. Pokušali smo doznati konkretan broj podnesenih kaznenih prijava, pa se to pokazalo nemogućom misijom.

'U tijeku je prikupljanje i obrada statističkih podataka radi sastavljanja godišnjeg izvješća za 2013. godinu, zbog čega ne raspolažemo podacima kojima bismo mogli odgovoriti na vaš upit. Potpuni podaci bit će objavljeni u godišnjem izvješću za 2013. godinu', kazala je glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin za tportal. Odgovor ćemo, dakle, doznati za otprilike godinu dana, no i to je optimistično u odnosu na Mrsićevo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, od kojega odgovore još čekamo.

Pitanje je zasad nezgodno i za samu državu jer je u većini slučajeva koji se pojavljuju u javnosti upravo ona poslodavac, pa bi slijedom logike za neisplatu plaće trebala kazniti samu sebe. Od Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik, čiji radnici još uvijek čekaju 25 zaostalih plaća i zbog kojih je nedavno cijela država bila u štrajku solidarnosti (uskoro bi navodno trebali dobiti tri plaće), do Kaštelanskih staklenika kao perspektivne tvrtke za čije je uništavanje bilo potrebno iznimno umijeće. Tu je i Modna kuća Arena iz Pule, koja je na radnike zaboravila od lipnja prošle godine, pa karlovačka tvornica za proizvodnju dizel motora Adriadiesel...

Zasad jedini poznati slučaj osude zbog neisplate plaća zabilježen je u Jadrankamenu, čiji je direktor Vedran Vilović nepravomoćno kažnjen novčanom kaznom od 43 tisuće kuna jer je u prosincu 2011. godine radnike ostavio bez plaće iako je na računu imao 1,3 milijuna kuna.

Kazneno je prijavljen i Darko Petričević, vlasnik nekadašnje Tehnomehanike iz Marije Bistrice: prijavila ga je nekolicina radnika, a pored toga bio je pod istragom Državnog odvjetništva zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Nijedan postupak još nije dovršen, no oba su se pokazala kobnim za njegovu profesionalnu karijeru - nakon što je imenovan za v.d. predsjednika Hrvatske gospodarske komore nedugo nakon hapšenja Nadana Vidoševića i nakon što se otkrila njegova poslovna prošlost u ovoj instituciji odrekli su ga se u roku od nekoliko dana. Nije bio baš dobar za imidž HGK.

Koliko poslodavaca će zbog neisplate plaća službeno pretrpjeti udar na svoj ugled, trebali bismo doznati oko 1. svibnja...