Vijest o ukidanju embarga na izvoz u Europsku uniju živih svinja, svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa, koji je bio na snazi punih sedam godina još od pojave svinjske kuge, uzgajivači svinja u Hrvatskoj prihvatili su s olakšanjem. Upozoravaju, ipak, kako je za neke svinjogojce već prekasno, jer su propali, no i vjeruju u proizvođače trajnih proizvoda poput pršuta ili kulena
Ohrabrujuće vijesti iz Bruxellesa, po kojima će Europska komisija zemljama članicama Unije početkom listopada predložiti donošenje odluke po kojoj će hrvatski izvoznici svinjskog mesa i prerađevina od svinjetine ponovno dobiti priliku izaći na europsko tržište, postale su glavna tema među proizvođačima diljem Hrvatske.
'Ukidanje zabrane će nam svakako pomoći, ali bojim se da je to malo kasno došlo, jer su mnogi proizvođači uništeni i prestali su proizvoditi svinjsko meso. Određeno olakšanje jest činjenica što će se naši proizvodi naći na europskom tržištu i biti približeni konkurenciji, no moram podsjetiti kako se svih ovih godina iz iste te EU svinjetina uvozila po dampinškim cijenama i to je štetno djelovalo na domaće proizvođače', kaže Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske.
Predstavnici svinjogojskih udruga iz cijele Hrvatske već su se sastali te odmah i upozorili na jedan od ključnih problema, a to su preskupi ulazni troškovi u svinjogojskoj proizvodnji, prije svega hrane, goriva i energije, a onda i zaduženosti zbog kredita u koje su ušli za podizanje farmi.
'Svinjogojstvo je u jako teškoj situaciji i ovo će pomoći, ali teško da će zaustaviti negativan trend koji je zaustavio proizvodnju. Imamo i velik problem dviju sušnih godina, pa je cijena kukuruza velika, sojine sačme također, pa je pitanje tko će moći ostati u proizvodnji', upozorava Kušec.
Otkako je Europska komisija još 2005. godina članicama EU zabranila uvoz svinjskog mesa iz Hrvatske, a zbog cijepljenja domaćih svinja protiv svinjske kuge, što je u Europi zabranjeno, hrvatski svinjogojci našli su se u problemima. U novonastalim okolnostima izvoznici vide svoju priliku, a to potvrđuju i iz Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača mesa i mlijeka – Croatiastočar.
'Zainteresirani smo i za izvoz živih svinja i za meso, ali ponajviše za izvoz trajnih proizvoda, dakle onih proizvoda kod kojih je hladno zrenje oko godinu dana, kao što su trajne salame i trajni suhomesnati proizvodi tipa pršuta. Zasigurno smo tu najviše zainteresirani za izvoz u zemlje EU, jer upravo kod tih proizvoda kvalitetom ne zaostajemo', smatra Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
Ukazuje kako bi svoju priliku mogli naći i veliki, poput PIK-a Vrbovec ili Gavrilovića, ali i manje firme koje imaju sve standarde. Njihov izlazak u Europu, odnosno povratak na europsko tržište, očekuje se što prije – do kraja ove ili početkom iduće godine
Kad su nedostatne količine za izvoz svinjskog mesa i prerađevina u pitanju, a to je problem na koji se ukazuje već godinama, Bobetić vjeruje kako postoje 'aduti' koji ravnopravno mogu i na hrvatsko, ali i na europsko tržište. 'Primjer mogu biti proizvođači istarskog pršuta koji su najdalje otišli, a slično je i s dalmatinskim pršutom koji je još u proceduri', navodi Bobetić.
Za uključivanje na europsko tržište daje i recept – postojanje vlastite sirovine, konkurentnost i kvaliteta. Po njemu, kvaliteta svinjskog mesa, kao i junećeg ili mesa peradi, nije upitna, pa predispozicije za uspjeh postoje, baš kao i realna šansa da hrvatski proizvođači postignu konkretan i kvalitetan iskorak na europsko tržište.
