Kad je 10. siječnja 1929. godine belgijski umjetnik Georges Remi (pod pseudonimom Herge – što je zapravo čitanje Remijevih inicijala unatrag) u dječjem prilogu 'Le Petit Vingtieme' belgijskih katoličkih novina 'Le Xxe Siecle' objavio prvu epizodu neustrašivog pustolova - reportera Tintina i njegovog vjernog pratitelja psa Čupka, vjerojatno ni u najluđim snovima nije slutio da je time ostavio neizbrisiv trag u svjetskoj strip baštini, a da će Tintin postati  jedna od nezamjenjivih ikona cjelokupne pop-kulture dvadesetog stoljeća.

Dosad su avanture mladog belgijskog novinara prevedene na više od 80 jezika, a 24 epizode (to jest 23, jer je posljednja avantura 'Tintin i Alph-Art' nakon autorove smrti 1983. ostala nedovršena) Tintinovih pustolovina prodane su u gotovo 300 milijuna primjeraka. O fenomenu Tintina pisane su publikacije, snimani dokumentarci, a u Belgiji, gdje Tintin uživa status nacionalnog simbola, uz to što je Herge dobio vlastiti muzej, lik Tintina je oživio i na poštanskim markama i na novčanicama. Oko proučavanja avantura Tintina stvorena je čitava jedna znanost – 'tintinologija', a u režiji Rufusa Norrisa i Davida Greiga Tintin je postavljen i na daske koje život znače.

Stiže i film

Još za vrijeme autorovog života Tintin je zaživio i kao junak brojnih animiranih filmova, a u šezdesetima su u Francuskoj snimljena i dva igrana filma. Nakon punih 25 godina pregovora potpisan je ugovor s kompanijom DreamWorks koja će producirati seriju animiranih 3D filmova o legendarnom Hergeovom reporteru u režiji dva zlatna dječaka Hollywooda – Stevena Spielberga i Petera Jacksona. Prvi film iz te serije (Tintin: Tajna Jednoroga) možemo u našim kinima očekivati već do kraja godine, a glavne uloge su dodjeljene Jamieju Bellu (Tintin) i Danielu Craigu koji utjelovljuje zlog Red Rackhama.

Naizgled banalno, jednostavno i nepretenciozno, čak i danas, nakon gotovo 80 godina, Hergeovo čedo ne prestaje oduševljavati. Tintin do danas ostaje jedan od najboljih pustolovnih i avanturističkih serijala. Intrigantni zapleti, briljantan osjećaj za ironiju, britki humor i inteligentna kulturološko-politička satira glavni su aduti ovog serijala. Kad tome pridodamo vješto balansiranje akcije, misterije i humora, te Hergeovu, u svijetu stripa pionirsku, takozvanu čistu liniju, onda ne čudi da je Tintin strip koji je prihvaćen među svim naraštajima i na svim kontinentima, a Herge usprkos svim polemikama i kontroverzama (poput optužbi za rasizam i kolaboraciju s nacistima za vrijeme okupacije Belgije) koje su bacale sjenu na njegov rad, ostaje autor najvažnijeg europskog strip serijala.

Algoritam je u ovoj seriji izdao prvih osam albuma podijeljenih u tri integralna albuma specifičnog formata i predivnog dizajna.  Prvi integral sadrži dvije najkontroverznije Tintinove epizode: 'Tintin u zemlji Sovjeta' i 'Tintin u Kongu'. Riječ je o albumima zbog kojih se Herge našao na udaru kritike. Prvi album, bez sumnje najslabije Hergeovo djelo, na neukusan i pomalo nespretan način ismijava boljševizam. Na trenutke, Hergeov stil podsjeća na stil propagandne mašinerije Josepha Goebelsa i Trećeg Reicha. Jedina crno-bijela epizoda Tintina. Drugi album je zbog određene rasističke obojanosti glede opisa crnih plemena u Kongu u nekim zemljama bio zabranjen. Iako se radilo o bezazlenom nizu gegova koji funkcioniraju isključivo kao produkt vremena i podneblja u kojem su nastali, i sam Herge se poslije odrekao ovog albuma.

Što ćemo čitati? 

Druga Algoritmova knjiga sakupila je tri epizode: 'Tintin u Americi', 'Faraonove cigare' i album koji se zasluženo smatra prvim Hergeovim klasikom 'Plavi lotos'. U ovoj knjizi je primjetna Hergeova evolucija kao autora. Prije nego bi se posvetio radu na nekoj epizodi, poučen negativnim iskustvima iz prva dva albuma, te ne prepuštajući više ništa slučaju, Herge bi studiozno pristupio proučavanju geografskih, povijesnih i kulturnih znamenitosti podneblja u koje će lansirati svog junaka.

Konkretno, na radu 'Plavog lotusa' Hergeu je pomagao mladi kineski student i kasnije dugogodišnji prijatelj Zhang Chongren koji ga je naoružao dragocjenim podacima vezanih za razdoblje japanske okupacije Kine. Od tog trenutka, Herge pedantno i dokumentaristički uz obilje fotografske građe pristupa svakom sljedećem albumu, te na taj način udara temelje modernog europskog stripa. Utjecaj primjerice na Huga Pratta i njegovog Cortoa Maltesea i više je nego očit. U epizodi 'Tintin u Americi' Herge Tintina sukobljava sa Al Caponeom, kaubojima, indijancima i  američkom industrijalizacijom. U 'Faraonovim cigarama' Tintin u lovu na krijumčare opijuma putuje od Egipta do Indije. Epizoda je bitna radi prvog pojavljivanja Rastapopulosa, glavnog negativca čitavog serijala.